Porezne reforme cara Dioklecijana

Joško Belamarić, ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti, na Ekonomskom fakultetu u Splitu održao je predavanje o odnosu rimskog cara Dioklecijana i Egipta. Belamarić je u izlaganju govorio o Dioklecijanovoj poreznoj reformi i zakonima te o utjecaju egipatske kulture na palaču u Splitu.

Tijekom svoje kampanje u Egiptu krajem trećeg stoljeća, car Dioklecijan upoznao se s planiranom proizvodnjom i poreznom politikom Egipta, što je bio temelj za njegovu poreznu reformu i Edikt o cijenama. Ediktom su cijene usluga i proizvoda bile točno određene u čitavom Imperiju, što je pomoglo vojsci i birokratskom aparatu.

Egipat je još u prvom stoljeću imao poseban status u Rimskom Imperiju jer je bio strateška rimska žitnica i poznati rimski socijalni koncept pod nazivom 'kruha i igara', prvenstveno oslonjen na urod žitarica u dolini rijeke Nil. Car Dioklecijan zbog toga je posebnu pažnju posvetio pacifikaciji tog prostora, u kojem su na burnom koncu trećeg stoljeća svoju vladu nametnula dva samozvana uzurpatora, koji su se proglasili vladarima Egipta. Ono što je izazvalo direktnu reakciju cara, bila je činjenica da su oni počeli kovati i svoj novac.

Dioklecijan se kroz tu državu upoznao i s preciznim određivanjem uspješnosti uroda, što pripomaže boljem određivanju prinosa i porezne stope. Moglo bi se reći da su ove porezne reforme i zakoni preteča suvremene porezne politike.

Tema drugog dijela predavanja bila je utjecaj egipatske umjetnosti na Dioklecijanovu palaču u Splitu, a među ostalim i progoni kršćana.