Analiza portala MojPosao

Najtraženiji konobari, prodavači i programeri; studenti traženi tek u 4% oglasa

Ispunjavanje obrasca

Najtraženija zanimanja u prvoj polovici 2014. bila su konobar/barmen, prodavač, kuhar, prodajni predstavnik, programer, knjigovođa, frizer, komercijalist, administrator, terenski komercijalist, vozač kamiona, recepcioner.

Portal MojPosao objavio je analizu oglasa poslova prvog dijela 2014. godine

U tom periodu je objavljeno preko 10.000 oglasa za radna mjesta, što je 15% više nego prošle godine

Najtraženija zanimanja u prvoj polovici 2014. bila su konobar/barmen, prodavač, kuhar, prodajni predstavnik, programer, knjigovođa, frizer, komercijalist, administrator, terenski komercijalist, vozač kamiona, recepcioner.

Najtraženija zanimanja prema stručnoj spremi

Srednja stručna sprema

Viša i visoka stručna sprema

Stručna sprema nije bitna

Kvalificirani radnici

Konobar/barmen

Programer

Konobar/barmen

Konobar/barmen

Prodavač

Knjigovođa

Programer

 
 

Prodajni predstavnik

 

Prodavač

Prodajni predstavnik

Komercijalist

Prodajni predstavnik

Frizer

Frizer

Dipl. ing. strojarstva

Prodavač

Vozač

Najveća ponuda i potražnja zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:

Turizam i ugostiteljstvo - 22% oglasa i 21% životopisa

- Prodaja (Trgovina) - 21% oglasa i 30% životopisa

- IT, telekomunikacije - 10% oglasa i 12% životopisa

U čak 57% oglasa tražili su se djelatnici na neodređeno

S obzirom na vrstu zaposlenja, u prvoj polovici 2014. od ukupnog broja objavljenih oglasa njih 57% bilo je za rad na neodređeno -  porast od 4% u odnosu na prvu polovicu 2013. godine kada se 52% oglasa odnosilo na stalno zaposlenje. Malo više od polovice oglasa (52%) odnosilo se na rad na određeno, dok se honorarni rad nudio tek u 7% oglasa. Studente su poslodavci tražili u 4% oglasa.

Prosječno očekivano radno iskustvo: 2 godine i 5 mjeseci

Radno iskustvo najvažniji je uvjet u većini oglasa – u 54% natječaja poslodavci su tražili iskustvo na istim ili sličnim poslovima. To je svega 2% više nego prošle godine kada je radno iskustvo bilo traženo u 52% oglasa. Poslodavci su prosječno tražili 2 godine i 5 mjeseci radnog iskustva.

Kada je u pitanju stručna sprema, 'najpoželjniji' su djelatnici sa srednjom stručnom spremom (53% oglasa). S druge strane, 56% posloprimaca u životopisima, kao stupanj obrazovanja navelo je srednju stručnu spremu. Broj oglasa i broj životopisa u kojima se zahtijevala odnosno navodila visoka stručna sprema iznosio je 33% oglasa i 17% životopisa.

I dalje je izuzetno bitno poznavanje stranih jezika– u 51% oglasa tražilo se poznavanje stranih jezika. Od oglasa koji su zahtijevali poznavanje stranog jezika, u najvećem broju oglasa tražilo se napredno znanje engleskog jezika (57%), dok se u 20% oglasa tražilo barem osnovno poznavanje engleskog. Ostali jezici su manje zastupljeni.

S druge strane, 38% tražitelja posla u svojim je životopisima navelo napredno poznavanje engleskog jezika, dok ih je 22% navelo profesionalnu razinu poznavanja engleskog jezika.

Čak petina posloprimaca (22%) navela je osnovno poznavanje njemačkog jezika, dok ih je 10% navelo osnovno poznavanje talijanskog. Osnovno poznavanje engleskog navelo je 19% ispitanika. Poznavanje rada na računalo navedeno je u 34% oglasa, a pritom se najčešće odnosi na poznavanje rada u Wordu i Excelu.

Zapošljavanje osoba s invaliditetom i zapošljavanje u inozemstvu

Tijekom prve polovice 2014. godine poslodavci su objavili 254 oglasa koji su sadržavali oznaku kojom se osobe s invaliditetom potiču na ravnopravno natjecanje za određeno radno mjesto. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, ove je godine takvih oglasa 7% više. 

Poslodavci su tijekom ove godine objavili i 261 oglasa za radna mjesta izvan Hrvatske, što je 22% više nego u istom razdoblju prošle godine kada je takvih oglasa objavljeno 213. Najviše oglasa za rad u inozemstvu bilo je u kategorijama 'Turizam i ugostiteljstvo', 'IT, telekomunikacije' te 'Graditeljstvo, geodezija, geologija'. Obzirom na mjesto rada, najviše su se tražili radnici za poslove u Njemačkoj.

U čak 34% oglasa stručna sprema nije bila bitna, dok je u njih 33% navedena visoka stručna sprema kao uvjet za dobivanje posla. U manje od trećine oglasa (27%) tražila se srednja stručna sprema. S obzirom na vrstu radnog ugovora, u čak 80% oglasa za rad u inozemstvu traženi su bili zaposlenici na neodređeno, dok u 38% oglasa se nudio ugovor na određeno. Najtraženija zanimanja u inozemstvu bila su hotelsko osoblje, medicinska sestra te programer.  

Komentari na članak

Vezani članci

SCZG izvana

Priopćenje SZZG-a

Zbor predložio nove cijene studentskog smještaja

Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu uputio je predstavnicima medija priopćenje vezano uz poskupljenje studentskog smještaja u Zagrebu koje prenosimo u cijelosti.

Institut za razvoj obrazovanja

Institut za razvoj obrazovanja upozorava na nedostatke

Novo javno sveučilište u Slavonskom Brodu?

Jeste li čuli da se otvara sveučilište u Slavonskom Brodu? Je li nam to potrebno ili nije? Institut za razvoj obrazovanja poslao je priopćenje u kojem objašnjava stvarnu situaciju u hrvatskom obrazovanju.

Come to the dark side

Studentski.hr otvara svoja vrata

Urednici, novinari, lektori i fotografi, prijavite se za rad na Studentskom.hr!

Ako si zainteresiran za radno mjesto glavnog urednika/ce, njegovog/e zamjenika/ce, urednika/ce kolumni, lekture ili fotografije, novinara, lektora ili fotografa, pošalji molbu i životopis na ivana.herceg@studentski.hr do 1.10.2014.

Vip alumni prva generacija

Prilika za mlade i visokoobrazovane bez radnog iskustva

Vip alumni je super prilika nakon fakulteta – prijavi se i ti!

„Vip alumni program sam je po sebi genijalno osmišljen – od samog starta u vidu eliminacijskih krugova, preko rada u struci nakon fakulteta, međunarodnog iskustva, hrpe treninga pa do samog kraja te dodjele preporuka i diploma.“

Uključivanje mladih u politiku

Pokrenimo promjene kreativnošću i inovacijama

Mladi, uključite se u politiku!

Mladi bi trebali sudjelovati u politici zato što se ona tiče i njih i zapravo određuje način na koji će živjeti. Kako bi postali bolji građani, potrebno je svojim političkim radom doprinijeti zajednici u kojoj žive i djeluju.