EduCentar istražio

90% poslodavaca spremno je ulagati u početnike!

Razgovor za posao

Samo 18% poslodavaca preferira zapošljavanje mlađih osoba (do 30 godina). To znamo, ali provjerite u čemu su mlađi kandidati bolji od starijih i gdje ima nade za zapošljavanje!

Tržište rada sve više zahtijeva više razine i drugačije kombinacije kompetencija i kvalifikacija, stoga je portal EduCentar istražio na više od 50 poslodavaca i 250 tražitelja posla kakva je trenutna usklađenost obrazovanja i tržišta rada. Poslodavci složni: mlađi zaposlenici fleksibilniji i brži, a stariji iskusniji i pouzdaniji. Više od polovice poslodavaca (58%) primijetilo je prilikom selekcijskih procesa nedostatak određenih kompetencija koje su kandidati trebali steći za vrijeme formalnog obrazovanja. Djelomični nedostatak kompetencija navodi malo više od trećine (32%) ispitanih poslodavaca, dok ih svega 3% navodi da nisu primijetili nedostatak očekivanog znanja. Svega 7% poslodavaca ne može procijeniti nedostaju li određene kompetencije kod kandidata za posao

Poslodavci ističu da stariji zaposlenici imaju znatno više stručnog znanja (70%) u odnosu na mlađe kolege (7%). Očekivano, prema ispitanim poslodavcima vještinu vođenja više posjeduju stariji zaposlenici (53%) nego li oni do 30 godina (2%). Prema rezultatima istraživanja, kompetencije kojima 'vladaju' mlađi zaposlenici su: informatička znanja (75% mlađih zaposlenika posjeduje tu vještinu u odnosu na 7% starijih zaposlenika), strani jezici (61% mlađih zaposlenika i svega 5% starijih) i nova marketinška znanja (39% mlađih zaposlenika, dok stariji uopće ne posjeduju ta znanja).

Poslodavci su za uvođenje sljedećih predmeta u srednje škole: komunikacijske i prezentacijske vještine (63%), informatička pismenost (18%) i poduzetništvo (11%). Svega 5% ispitanih poslodavaca uvelo bi u srednjoškolsko obrazovanje predmet 'financijska pismenost'. Malo manje od petine ispitanih poslodavaca (18%) preferira zapošljavanje mlađih osoba (do 30 godina), dok ih 70% navodi da odluka o (ne)zapošljavanju ovisi o samom kandidatu, a ne o godinama. Svega 12% poslodavaca ne daje prednost mlađim kandidatima.

Kada je u pitanju ulaganje u mlađe zaposlenike, tek 7% poslodavaca priznaje da nije spremno na ulaganje u edukaciju i stoga takvu osobu ne bi niti zaposlili. Većina poslodavaca (90%) zapošljavanje mlađe osobe i ulaganje u nju ne vidi kao problem, odnosno spremni su na ulaganje u dodatnu edukaciju. Preostalih 3% ispitanih poslodavaca nemaju mišljenje po pitanju ulaganja u mlađu osobu. Na pitanje koja je osnovna razlika između mlađih i starijih zaposlenika, poslodavci se slažu da su mlađi zaposlenici 'fleksibilniji i brži, dok su stariji iskusniji i pouzdaniji'.

Komentar jednog poslodavca dodatno otkriva razliku između generacija: „Stariji zaposlenici žele siguran posao do mirovine, dok mladi žele steći iskustvo i potom pokušati pronaći još bolji posao.“

Tražitelji posla spremni su na prekvalifikaciju zbog (boljeg) posla. Trećina ispitanih tražitelja posla (30%) smatra da ima dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na usvojene kvalifikacije tijekom školovanja. S druge strane, njih 59% priznaje da im stečene kvalifikacije ipak nisu dovoljne za pronalazak (boljeg) posla. Svega 11% ispitanika ne može procijeniti jesu li im stečene kvalifikacije dovoljne za konkuriranje na tržištu rada.

Muškarci u većoj mjeri smatraju da imaju dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na kvalifikacije stečene formalnim obrazovanjem – 35% muškaraca i 27% žena smatra da su im 'izgledi' za pronalazak posla dobri. Čak 42% tražitelja posla potvrđuje da su prilikom prijave na oglas za posao primijetili da im nedostaju vještine koje poslodavci očekuju od kandidata. Malo više od polovice tražitelja posla (58%) nije imalo problema s ispunjavanjem uvjeta oglasa po pitanju traženih kompetencija. Tražitelji posla smatraju da je u srednje škole nužno uvesti predmete informatičke pismenosti (76%) i poslovne komunikacije (60%), a zatim financijske pismenosti (59%). Najmanje ispitanika, njih 21%, smatra da im je potrebno 'domaćinstvo'.

Tražitelji posla su svjesni da bi im prekvalifikacija povećala šansu za (bolji) posao – čak 65% ispitanika spremno je na prekvalifikaciju, dok ih se 13% već prekvalificiralo. Na prekvalifikaciju nije spremno 26% ispitanika. Dobar je pokazatelj da je čak 80% tražitelja posla spremno na ulaganje vlastitih sredstava u edukaciju i to ponajviše od 2000 do 5000 kuna (njih 24%). Svega 11% ispitanika ne želi uložiti vlastita sredstava u edukaciju, dok ih 10% ne zna procijeniti. Najviše ispitanika (57%) zanima dodatna edukacija iz područja stranih jezika, naprednih informatičkih vještina (49%) te iz područja komunikacije i prezentacije (38%). Najmanje tražitelja posla zainteresirano je za edukaciju s područja upravnog prava (6%) i financijskog savjetovanja (11%).

Komentari na članak

Vezani članci

Eurostat, osnovna škola

Istraživanje Eurostata

Većina učenika viših razreda osnovnih škola u Hrvatskoj uči dva strana jezika

Više od 17 milijuna učenika viših razreda osnovne škole u zemljama EU odnosno 98,6% njih, učilo je najmanje jedan stranih jezik, dok ih je 10 milijuna (58,5%) učilo dva strana jezika ili više.

Podsjetnik na anketu o prvom spoju

„Studentologija: Zavodljive istine o ljubavnim navikama“

Još nije kasno da nam otkrijete poruke, poljupce i ostale pikanterije prvog spoja

Prema dosadašnjim rezultatima više studenata nego studentica nikada nije bilo na spoju. Vjerujete li da je uistinu tako ili nam možete dokazati suprotno?

Debljina

Prekomjerna tjelesna težina

Po broju pretilih Hrvatska visoko na listi zemalja EU

Hrvatska je među 28 članica Europske unije na osmom mjesto po broju pretilih ljudi. Da je situacija alarmanta, pokazuju i visoki postotci koje je donio Eurostat.

Studenti u predavaoni

Istraživanje stipendija i školarina u Europskim zemljama

Hrvatska nudi male stipendije, studentski zajmovi još uvijek nepoznanica

Iako imaju mogućnost „uživati“ u pravu na besplatan upis na fakultet i stipendije, riječ je o luksuzu koji je dostupan jednoj manjoj skupini studenata.

Splitski rektorat

Istraživanje Thomson Reutersa

Sveučilište u Splitu najbolje je u Hrvatskoj

Splitsko je Sveučilište prema istraživanju Thomson Reutersa proglašeno najboljim u Hrvatskoj. Dominiraju na području znanosti, matematike, tehnologije i inženjerstva.