EduCentar istražio

90% poslodavaca spremno je ulagati u početnike!

Razgovor za posao

Samo 18% poslodavaca preferira zapošljavanje mlađih osoba (do 30 godina). To znamo, ali provjerite u čemu su mlađi kandidati bolji od starijih i gdje ima nade za zapošljavanje!

Tržište rada sve više zahtijeva više razine i drugačije kombinacije kompetencija i kvalifikacija, stoga je portal EduCentar istražio na više od 50 poslodavaca i 250 tražitelja posla kakva je trenutna usklađenost obrazovanja i tržišta rada. Poslodavci složni: mlađi zaposlenici fleksibilniji i brži, a stariji iskusniji i pouzdaniji. Više od polovice poslodavaca (58%) primijetilo je prilikom selekcijskih procesa nedostatak određenih kompetencija koje su kandidati trebali steći za vrijeme formalnog obrazovanja. Djelomični nedostatak kompetencija navodi malo više od trećine (32%) ispitanih poslodavaca, dok ih svega 3% navodi da nisu primijetili nedostatak očekivanog znanja. Svega 7% poslodavaca ne može procijeniti nedostaju li određene kompetencije kod kandidata za posao.

Poslodavci ističu da stariji zaposlenici imaju znatno više stručnog znanja (70%) u odnosu na mlađe kolege (7%). Očekivano, prema ispitanim poslodavcima vještinu vođenja više posjeduju stariji zaposlenici (53%) nego li oni do 30 godina (2%). Prema rezultatima istraživanja, kompetencije kojima 'vladaju' mlađi zaposlenici su: informatička znanja (75% mlađih zaposlenika posjeduje tu vještinu u odnosu na 7% starijih zaposlenika), strani jezici (61% mlađih zaposlenika i svega 5% starijih) i nova marketinška znanja (39% mlađih zaposlenika, dok stariji uopće ne posjeduju ta znanja).

Poslodavci su za uvođenje sljedećih predmeta u srednje škole: komunikacijske i prezentacijske vještine (63%), informatička pismenost (18%) i poduzetništvo (11%). Svega 5% ispitanih poslodavaca uvelo bi u srednjoškolsko obrazovanje predmet 'financijska pismenost'. Malo manje od petine ispitanih poslodavaca (18%) preferira zapošljavanje mlađih osoba (do 30 godina), dok ih 70% navodi da odluka o (ne)zapošljavanju ovisi o samom kandidatu, a ne o godinama. Svega 12% poslodavaca ne daje prednost mlađim kandidatima.

Kada je u pitanju ulaganje u mlađe zaposlenike, tek 7% poslodavaca priznaje da nije spremno na ulaganje u edukaciju i stoga takvu osobu ne bi niti zaposlili. Većina poslodavaca (90%) zapošljavanje mlađe osobe i ulaganje u nju ne vidi kao problem, odnosno spremni su na ulaganje u dodatnu edukaciju. Preostalih 3% ispitanih poslodavaca nemaju mišljenje po pitanju ulaganja u mlađu osobu. Na pitanje koja je osnovna razlika između mlađih i starijih zaposlenika, poslodavci se slažu da su mlađi zaposlenici 'fleksibilniji i brži, dok su stariji iskusniji i pouzdaniji'.

Komentar jednog poslodavca dodatno otkriva razliku između generacija: „Stariji zaposlenici žele siguran posao do mirovine, dok mladi žele steći iskustvo i potom pokušati pronaći još bolji posao.“

Tražitelji posla spremni su na prekvalifikaciju zbog (boljeg) posla. Trećina ispitanih tražitelja posla (30%) smatra da ima dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na usvojene kvalifikacije tijekom školovanja. S druge strane, njih 59% priznaje da im stečene kvalifikacije ipak nisu dovoljne za pronalazak (boljeg) posla. Svega 11% ispitanika ne može procijeniti jesu li im stečene kvalifikacije dovoljne za konkuriranje na tržištu rada.

Muškarci u većoj mjeri smatraju da imaju dobre izglede za pronalazak posla s obzirom na kvalifikacije stečene formalnim obrazovanjem – 35% muškaraca i 27% žena smatra da su im 'izgledi' za pronalazak posla dobri. Čak 42% tražitelja posla potvrđuje da su prilikom prijave na oglas za posao primijetili da im nedostaju vještine koje poslodavci očekuju od kandidata. Malo više od polovice tražitelja posla (58%) nije imalo problema s ispunjavanjem uvjeta oglasa po pitanju traženih kompetencija. Tražitelji posla smatraju da je u srednje škole nužno uvesti predmete informatičke pismenosti (76%) i poslovne komunikacije (60%), a zatim financijske pismenosti (59%). Najmanje ispitanika, njih 21%, smatra da im je potrebno 'domaćinstvo'.

Tražitelji posla su svjesni da bi im prekvalifikacija povećala šansu za (bolji) posao – čak 65% ispitanika spremno je na prekvalifikaciju, dok ih se 13% već prekvalificiralo. Na prekvalifikaciju nije spremno 26% ispitanika. Dobar je pokazatelj da je čak 80% tražitelja posla spremno na ulaganje vlastitih sredstava u edukaciju i to ponajviše od 2000 do 5000 kuna (njih 24%). Svega 11% ispitanika ne želi uložiti vlastita sredstava u edukaciju, dok ih 10% ne zna procijeniti. Najviše ispitanika (57%) zanima dodatna edukacija iz područja stranih jezika, naprednih informatičkih vještina (49%) te iz područja komunikacije i prezentacije (38%). Najmanje tražitelja posla zainteresirano je za edukaciju s područja upravnog prava (6%) i financijskog savjetovanja (11%).

Komentari na članak

Vezani članci

Kaseta

Anketa: Studentske navike slušanja glazbe

Saznajemo kako, gdje i putem kojih uređaja studenti slušaju glazbu

Studentski.hr proveo je istraživanje o navici slušanja glazbe studenata. Anketi su pristupili 441 student i studentica u dobi od 20 do 30 godina iz cijele Hrvatske.

energetski napitak

Ne baš zdrav izbor

Štetne posljedice redovitog ispijanja energetskih pića

Bočica energetskoga napitka popularan je način dobivanja neophodne energije kada jednostavno nemate vremena za spavanje. No, opasnosti u kojima se vaše srce i krvne žile nalaze ako stvorite naviku redovitog ispijanja energetskih pića, nije vrijedan rizika.

Studentska diploma

Povezanost obrazovanja i svjetskog uspjeha

Što su studirali svjetski milijarderi

Ne želimo vas potaknuti da odustanete od studija, ali najnovije istraživanje pokazalo je da gotovo trećina najbogatijih ljudi na svijetu ne posjeduje diplomu ni s jednog fakulteta.

Pijani student

Znanstveno istraživanje

Nemojte pijani ići na spavanje

Ne preporučuje se konzumiranje alkohola u velikim količinama, pogotovo ne prije spavanja jer narušava kvalitetu sna. Saznajte što se događa s vašim tijelom ako pijani odete spavati.

Sea Star festival 2017.

Rezultati istraživanja

Sea Star donio Hrvatskoj više od 60 milijuna kuna

– Nakon izuzetnog starta Sea Star festivala, koji je premašio sva očekivanja, kreirala se povijesna šansa da Sea Star izraste u jedan od najznačajnijih glazbenih festivala Mediterana i jedan od najznačajnijih brendova Umaga, Istre, ali i cijele regije – rekao je direktor EXIT-a Dušan Kovačević.