Katolička crkva ukinula Popis zabranjenih knjiga
Brojni svjetski književnici, znanstvenici i filozofi nalazili su se na Popisu zabranjenih knjiga koji je donijela Katolička crkva.
Brojni svjetski književnici, znanstvenici i filozofi nalazili su se na Popisu zabranjenih knjiga koji je donijela Katolička crkva.
Popis zabranjenih knjiga, Index Librorum Prohibitorum, lista je publikacija koje je zabranila Katolička crkva. Prva verzija Popisa nastala je 1559. godine u vrijeme pape Pavla IV. Na popisu su se nalazile knjige koje je Crkva smatrala neprimjerenima pobožnim vjernicima. One su svojim sadržajem loše utjecale na moral ljudi te su time predstavljale opasnost za vjernike. Prvotni popis sastojao se od djela nekatoličkih autora i religijskih tekstova. Neke knjige na popisu imale su teološke pogreške te nisu bile u skladu s učenjem Crkve.
Popisom zabranjenih knjiga na početku su bila obuhvaćena oko 126 naslova, 117 autora i 332 anonimna djela. Njih su katolici smjeli čitati samo uz odobrenje biskupa. Tako se štitila njihova vjera i moralne vrijednosti. Tijekom godina popis je mijenjan i dopunjavan. Njegova posljednja verzija iz 1948. godine imala je više od 4000 naslova zabranjenih knjiga.
Razlozi za cenzuriranje autora i njihovih djela bili su različiti. Neki od njih su: širenje hereze, nedostatak moralnih vrijednosti i seksualna eksplicitnost. Velik broj zabranjenih autora većina vas je sigurno pročitala ako ste bili marljivi u školskim klupama. Oni su, naime, danas sastavni dio školskih lektira. Neki od njih su: Honoré de Balzac, Gustave Flaubert, Daniel Defoe, Jean Paul Sartre, Voltaire, John Milton i Victor Hugo.
Na popisu su se našli gotovo svi filozofi zapadnog svijeta, a među njima i René Descartes te Immanuel Kant koji su vjerovali u Boga. Ipak, njihovo pisanje nije se slagalo s naukom Crkve. Astronomi Galileo, Kepler i Kopernik također su pronašli svoje mjesto na slavnom popisu nepoćudnih autora.
Popis zabranjenih knjiga konačno je ukinut 14. lipnja 1966. godine, a ukinula ga je Kongregacija za nauk vjere na čelu s papom Pavlom VI. Na donošenje te odluke uvelike su utjecale smjernice prihvaćene na Drugom vatikanskom saboru kojima je Crkva nastojala iskazati svoju otvorenost i spremnost na prihvaćanje promjena u društvu.
Inače, danas se ujedno obilježava Svjetski dan darivatelja krvi.
