Inauguracija predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović

„Hrvatice i Hrvati u domovini i svijetu, sve hrvatske državljanke i državljani, poštovani visoki gosti i uzvanici, dragi prijatelji...“

Tako je svoj govor započela Kolinda Grabar-Kitarović, prva predsjednica u hrvatskoj povijesti. Prisegnula je danas na Markovu trgu, a bila je to inauguracija koja je po mnogočemu bila drugačija od prijašnjih.

Prvo, Hrvatska je izabrala predsjednicu. Odabir Grabar-Kitarović pokazao je da smo se svrstali u modernu političku struju, da smo napustili špiljska vremena i ženama omogućili ravnopravan status u društvu.

Drugo, prvi put u povijesti predsjednica je na inauguraciju došla iz naroda, a tako je u kampanji i najavljivala. Predsjednica je u pratnji prvog gospodina te nekoliko zaštitara došetala do Markova trga, pritom pozdravljajući građane s kojima je razmjenjivala pokoju riječ. Osim toga, na Gornji grad došla je uspinjačom, čime je pokušala dati do znanja da će se zaista truditi približiti svakom čovjeku te da će imati razumijevanja za probleme koji muče prosječnoga hrvatskog građanina.

Treća stvar po kojoj se inauguracija Grabar-Kitarović razlikovala od prijašnjih bilo je vraćanje tradicionalnih nacionalnih momenata te isticanje hrvatske tradicije. Dugo najavljivana predsjednička lenta bila je zapakirana jer se lente ne smiju nositi preko kaputa koji je nosila novoizabrana predsjednica. Međutim, lentu je primila, a nosit će je u posebnim prigodama. Inače, modni stručnjaci se slažu da je tamnoplavi predsjedničin kaput bio vrlo elegantan.

Inauguracija je bila specifična i po tome što je prvi put u povijesti predsjednica prisegnula pred predsjednicom Ustavnog suda, čime smo dobili dvije žene na visokim pozicijama. 

Predsjednica svih hrvatskih građana

Govor novoizabrane predsjednice protekao je u domoljubnom, a opet odmjerenom i liberalnom tonu s naglaskom na kretanje u budućnost. Većinu od koje je dobila glas na izborima je – kao što je i bilo za očekivati – ostavila bez daha, a neistomišljenike barem bez riječi. Ona (ili onaj tko je govor napisao) je vrlo mudro birala riječi i dotaknula se gorućih državnih problema, ali isto tako i svih društvenih skupina koje će joj, kako vjeruje, za 5 godina donijeti i sljedeći predsjednički mandat.

Glavna ideja govora bilo je zajedništvo, a važne misli odgovornost, okrenutost budućnosti i civilizacijski razvoj. Zahvalila se onima koji su ugradili svoje živote za modernu hrvatsku državu, braniteljima i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu kojeg navodi kao autoritet. Govor je bio pozitivno intoniran i svečan.

 

Izvor: Printscreen

 

Zajedništvo

Ideja koja se cijelo vrijeme provlači govorom. Gotovo ni jedna druga stavka nije moguća bez jedinstva i zajedništva. Već na početku govora kazala je:

„Sve naše razlike koje su do izražaja došle tijekom kampanje već danas moramo pretvoriti u našu snagu. Bit ću predsjednica svih hrvatskih građana bez obzira na političko opredjeljenje, etničku, vjersku i spolnu orijentaciju te pripadnost. Beskompromisno ću štititi socijalno najugroženije.“

Svjesna je političkih podjela, ali od svojih prethodnika očekuje savjete jer „svoje različitosti moramo koristiti za dobrobit države“.

Grabar-Kitarović bit će predsjednica svih:

„Ideološkim podjelama nećemo ostvariti bolji život, a nećemo biti ni bolji ljudi. Samo ćemo produbiti stare podjele i stvoriti sukobe koji nikad nisu donijeli dobro.“

„Krajnje je vrijeme da se i u savladavanju gospodarske krize izdignemo nad pojedinačnim i stranačkim interesima.“

„Želim jednog dana svojim unucima pričati o vremenu kad smo, kao i u Domovinskom ratu, u borbi za bolji život stali jedni uz druge jer smo tu bitku i dobili. Jer mi smo pobjednički narod, postojan narod, vrijedan narod. Nema toga što mi ne možemo postići kad smo jedinstveni.“

Odgovornost

Osjeća odgovornost prema hrvatskim građanima koji su je odabrali:

„S neizmjernim ponosom, ali istodobno svjesna velike odgovornosti, preuzimam dužnost hrvatske predsjednice.“

„Jedna sam od vas i dat ću sve od sebe da Hrvatsku učinim bogatom državom iz koje mladi neće odlaziti, u kojoj će se više rađati nego umirati, gdje će naši ljudi u zlatnoj životnoj dobi uživati plodove svojeg rada.“

Ako pogriješi, priznat će i ispraviti greške:

„No odgovorno tvrdim da nikad neću učiniti ništa protiv hrvatskih nacionalnih interesa!“

U svoju odgovornost uključuje i hrvatske građane:

„Preda mnom i svima nama velika je odgovornost i dužnost, prije svega prema našim potomcima, i dalje čuvati, promicati i razvijati našu kulturu, naš identitet i naše ime.“

Bolja budućnost i civilizacijski razvoj

Okrenutost budućnosti vidimo u ideji ostavljanja povijesti iza nas:

„Natječimo se idejama, rješenjima i inovacijama, a ne povijesnim ulogama naših roditelja ili djedova. (…) Tražimo bolji život u budućnosti, a ne u prošlosti!“

Međutim, bez već spomenutog zajedništva nema ni nove bolje budućnosti, nadodaje Grabar-Kitarović.

Civilizacijski razvoj podrazumijeva odabir nje kao žene predsjednice, ravnopravnost spolova, brigu o svim manjinskih društvenim skupinama, ali i istovremenu važnost naše kulture, tradicije, obitelji i vjere.

„Te sastavnice su kroz povijest očuvale našu samobitnost. Naš narod je kroz povijest iznjedrio velike znanstvenike, inovatore, umjetnike i sportaše, čime je pridonio civilizacijskom razvoju.“

Bolje sutra za mlade

Kolinda Grabar-Kitarović nekoliko se puta obratila mladima. Obećala im je bogatu Hrvatsku iz koje neće morati odlaziti. Svjesna je da obrazovanje i znanost doprinose razvoju te konkurentnosti. Dugogodišnji obrazovni sustav morat ćemo unaprijediti, te tako pratiti trendove jer mladi školovani ljudi nisu spremni za život i posao.

„Među preduvjete uspješnosti, odnosno konkurentnosti, u uvjetima globalizacije svakako pripadaju kvalitetno obrazovanje, razvoj znanosti i istraživački rad. Naše škole i sveučilišta, kao i znanstveno-istraživačke centre, moramo programski prilagoditi novom vremenu. Moramo se okrenuti usvajanju praktičnih znanja i vještina te na taj način pripremati učenike i studente za radne i životne izazove koji ih očekuju.“

Ističe da mladi nemaju posao, a u javnosti se nedovoljno čuje njihov glas. Grabar-Kitarović takve mlade – obrazovane, željne uspjeha i neopterećene prošlošću – vidi kao predvodnike novoga hrvatskog zajedništva.

Ostala važna pitanja na koja se osvrnula u svojem govoru su: istinsko domoljublje, gospodarstvo, poduzetništvo, odnosi s Europskom unijom i zemljama jugoistočne Europe (posebno s Bosnom i Hercegovinom) te naše iseljeništvo diljem svijeta. Njima je poručila: „I vi ste Hrvatska i nikad neću dopustiti da bilo tko zanemari vašu ulogu i doprinos u stvaranju hrvatske države. (…) Vaše znanje i iskustvo dragocjeni su Domovini.“ 

Odlično odrađen govor završila je riječima: „Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska!“

Res, non verba!

Svi su se, dakle, složili da je govor novoizabrane predsjednice vrlo dobro odrađen i da je pogodio sve važne aspekte i probleme društva, a koliko će toga Grabar-Kitarović uspjeti provesti u djelo, vidjet ćemo u sljedećih 5 godina. Točnije, već nakon 19. veljače kad će predsjednica službeno preuzeti posao Ive Josipovića. Već u prvim danima vidjet ćemo hoće li uspjeti ispuniti obećanje oko preseljenja u Visoku ulicu i kako će se postaviti u suradnji s Vladom premijera Milanovića.

Ono što posebno zanima javnost je kako će se postaviti prema sad već svojoj bivšoj stranci i njezinom predsjedniku Tomislavu Karamarku. S obzirom na to da Karamarko ima namjeru postati novi premijer, bit će zanimljivo vidjeti kako će se novoizabrana predsjednica postaviti prema bivšem šefu, a mogućem budućem suradniku na relaciji predsjednik – Vlada.

S obzirom na to da su je danas do Markova trga (osim nje same i uspinjače) zapravo doveli Karamarko i tajnik HDZ-a Milijan Vaso Brkić, bit će zanimljivo vidjeti koliko će biti neovisna. Naravno da oni koji su joj dali svoj glas – a pogotovo oni koji nisu – očekuju da neće biti predsjednica na daljinski upravljač Karamarka i Brkića, već da će zastupati interese naroda koji ju je izabrao. Ono što ćemo također uskoro vidjeti je kakav će stav oko odlaska hrvatskih dobrovoljaca u Ukrajinu zauzeti vrhovna zapovjednica oružanih snaga i što će biti s uvođenjem obaveznog vojnog roka koji je najavljivala. U govoru je dala blagoslov našim vojnicima u Afganistanu, ali Ukrajinu nije spominjala.

Također, u narednim danima vidjet ćemo i kako će opravdati to što su na inauguraciju bili pozvani gosti koji su mnogima upitni u zakonskom i moralnom pogledu.

U svakom slučaju, pred prvom hrvatskom predsjednicom su veća očekivanja nego što su bila pred njezinim prethodnicima. Evidentno je da je oživjela pozitivan duh i riječi uputila u pravom smjeru, a sad je na njoj da tako krene i djelovati. Na inauguraciji je pustila i suzu te pokazala da je čovjek, a to je ono što nam u ovim trenucima možda i najviše treba. Hrvatskoj je dosta političara i raznih uhljeba željnih vlastite koristi i pokvarenog kapitala jer trebamo nekog tko će se boriti za svačiju dobrobit. Treba netko tko će se boriti sposobnošću i podarenom moći, ali ovaj put i srcem. Nadajmo se da smo to dobili u prvoj hrvatskoj predsjednici.