1000 obaveza, a samo jedan ti – kako što uspješnije organizirati vrijeme kroz akademsku godinu?

Svakodnevni život jednog prosječnog studenta nerijetko je pun brojnih obaveza kojima nastoji zadovoljiti osnovne životne potrebe, zahtjeve studija, ali i ostaviti vremena za vlastite želje i hobije. Danas, kada su životni troškovi izuzetno visoki i mnogi studenti uz studij imaju i posao, organizacija vremena postaje vrlo zahtjevan zadatak i nerijetko se pitamo zašto dan nema više od 24 sata.

Ne možemo reći da savršena organizacija postoji, no postoje alati koji nam mogu pomoći da barem malo unaprijedimo vlastite organizacijske vještine što nam može olakšati svakodnevno funkcioniranje i umanjiti potencijalnu frustraciju. Činjenica je da su organizacijske vještine - vještine, što znači da se stječu učenjem i da je za to potrebno vrijeme i trud, a s druge strane imamo stres i osjećaj frustracije koji često prate pretrpan raspored, o čemu je također važno pobrinuti se. 
 

Stoga u nastavku slijedi nekoliko konkretnih i korisnih smjernica za postizanje uspješnije organizacije, a u drugom dijelu zaći ćemo u širi kontekst, u samu kvalitetu života koja je bitno povezana s organizacijom i tako vidjeti što nam je zapravo potrebno da bismo mirno i hrabro plovili u oceanu obaveza. No, krenimo redom:

 

1. Prioriteti, prioriteti!

Kada dobro znamo što nam je u nekom trenutku neophodno, a što baš i nije, lakše možemo napraviti dobar raspored. Stoga odvojite obaveze koje su neophodne i primarno se fokusirajte na njih, kreirajući raspored tako da ostale obaveze slažete oko njih. Ukoliko se radi o neodgodivim rokovima, koncentrirajte se na prvo rok koji slijedi, a zatim na ostale. Kada riješite neodgodive rokove, tada ostaje prostor i za sve ostale stvari koje nisu toliko hitne.
 

2. Stavite sve na papir

Lakše nam je nešto razumjeti kada napravimo vizualni prikaz, što vrijedi i za vlastiti raspored. Stoga pokušajte kreirati dobar prikaz tjednih obaveza te rasporediti po danima pojedine zadatke koji vas čekaju. Bilo da se radi o maloj bilježnici ili aplikaciji za organizaciju, važno je da vam uvijek bude pri ruci, kako biste prilikom dodavanja novih obaveza mogli jasno vidjeti koliko vam je u tom danu preostalo slobodnog vremena i odmah je zabilježiti, prije nego zaboravite. Još jedna prednost zapisivanja je i to što nam u svakom trenutku služi kao podsjetnik kada mozak zakaže, a uz to dobar je osjećaj prekrižiti nešto što smo upravo obavili.
 

3. Pronađite sustav koji vam odgovara

Bilo da ste odabrali zapisivati sve na papir ili koristiti neku aplikaciju, bilo da ste odlučili na početku svakog dana uz jutarnju kavu napraviti dnevni raspored ili učiniti to večer prije, pronađite ono što vama osobno odgovara i što vam ne predstavlja napor. Stoga isprobavajte razne načine organizacije i još jednom podsjetnik – za dobru organizaciju potrebno je vrijeme i upornost.
 

4. Postavite realne ciljeve!

„Ujutro ću ustati u 6 i otići na trčanje, zatim ću učiti od 8 do 12 i odmah nakon toga ići na posao pa navečer na trening i kavu….“, zvuči poznato i nerijetko nerealistično. Mi ljudi nismo roboti, stoga nemamo neograničene energetske kapacitete i to treba imati na umu pri kreiranju rasporeda. Ponekad mnogo toga moramo i želimo, ali moramo i disati u međuvremenu. Stoga postavite realne ciljeve, u skladu s vlastitim kapacitetima i mogućnostima. Ono što nije neophodno, ipak može pričekati i do sutra.
 

5. Razdijelite velike zadatke u manje i… konkretizirajte ih!

Ukoliko imate neke velike obaveze poput pisanja diplomskog rada ili rada na nekom projektu, pokušajte razlomiti to u što manje dijelove kako biste svaki dan znali što konkretno možete učiniti. Kada su zadaci količinski veliki i zahtjevni, oni su i apstraktni, a time podižu i osjećaj unutarnje frustracije jer znamo da nešto moramo napraviti, ali ne znamo što u danom trenutku učiniti jer je zadatak toliko opsežan. Stoga razlomite na manje cjeline i napravite precizan plan koji se svodi na vrlo konkretne zadatke, tako da vam je zapravo jasno što trebate napraviti i otkud trebate krenuti. Lakše je započeti kada nam je zadatak „opipljiv“, odnosno konkretan i jasan.