LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Tribina portala Studentski.hr u Splitu

Održana tribina Studentskog.hr „Utjecaj studentskih medija na studentske institucije“

10. travnja, točno u 18:00, u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu održana je tribina pod nazivom „Utjecaj studentskih medija na studentske institucije“ u organizaciji portala Studentski.hr.

10. travnja, točno u 18:00, u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu održana je tribina pod nazivom „Utjecaj studentskih medija na studentske institucije“ u organizaciji portala Studentski.hr.

10. travnja, točno u 18:00, u sjevernom tornju Sveučilišne knjižnice u Splitu održana je tribina pod nazivom Utjecaj studentskih medija na studentske institucije. Nakon kratkog pozdrava moderatora tribine Dinka Vranjičića, svaki je gost imao priliku predstaviti sebe i svoj rad u studentskim medijima.

Leona Slatković Harčević, glavna urednica portala Studentski.hr, ispričala nam je kako se uopće pokrenuo jedan od najčitanijih studentskih portala na području države. Grupa studenata preko sredstava iz fondova Europske unije odlučila je pokrenuti portal koji će integrirati sve studentske vijesti, materijale i poslove, a ujedno i portal na kojem će raditi isključivo studenti. Sljedeća gošća bila je Valentina Perišić, voditeljica portala S4S, koji obuhvaća razne vrste novinarstva - intervjue, reporte, kolumne te studentske kritike. S4S portal ujedno je i najčitaniji portal na području splitske županije, ali i šire.

Također, Valentina je glavna urednica časopisa Humanist koji obuhvaća sve studente sa svih smjerova Filozofskog fakulteta u Splitu. Njihov tim čini pedeset novinara, 11 urednika, tri lektora, jedan fotograf i nekoliko profesora koji surađuju na izradi časopisa. Naglasila je zadovoljstvo čitanošću S4S portala i nadu da će časopis Humanist biti jednako čitan.

Gošće Ana Krolo i Helena Lovrić pokazale su nam da radio, iako često zapostavljen, još uvijek pronalazi svoje vrijedne slušatelje. Ana Krolo, ujedno i članica S4S-a, vodi emisiju za mlade „Strujanja“ na Radio Dalmaciji. Naglasila je da se radio otuđuje od mladih i da je to ono što treba mijenjati. Želi da njezina emisija bude emisija za mlade, ali i da ne odbija one starije životne dobi. Njezina kolegica Helena Lovrić vodi svoju radijsku emisiju „Kroz bolonju i prašumu“ koja broji šest ljudi i nastoji popratiti sva studentska događanja. U emisiju je prvi put došla kao gost, a ubrzo nakon toga dobila je posao.

Zadnji gost bio je Emil Kušan, profesor s Filozofskog fakulteta u Splitu. Iako trenutno ne vodi nikakav studentski medij, rado potiče mlade na studentski aktivizam i naglašava da upravo ovakve tribine razbijaju studentsku pasivnost.

Emil Kušan osvrnuo se i na odluku senata Sveučilišta o izboru novog rektora:

“Ne očekujem četvrti mandat rektora Ivana Pavića, ali ne bi me iznenadio. Ivan Pavić je osuđen i svakako nije smio dobiti treći mandat ili ga barem nije smio dovršiti”,

naglašavajući da su studenti upravo ti koji se trebaju pokrenuti kako se ovakve stvari više ne bi ponavljale.

Proces stvaranja studentskog časopisa

Valentina Perišić smatra da nije problem skupiti ljude koji će napisati kvalitetne članke za jedan studentski časopis. “Problem” s kojim se ona susrela je prevelik broj članka. Puno veći problem je financiranje takvog časopisa i sama grafička obrada. Potaklo se pitanje stručnosti suradnika na izradi časopisa, portala ili radio emisija. Je li bitna struka osobe koja se bavi novinarstvom ili je bitnija volja te osobe i ulaganje u sebe kao kvalitetnog novinara?

Mišljenja su bila oprečna, dok su rekli da je bolje imati više novinara s različitim spektrom zanimanja i drugačijim razmišljanjem, Emil je naglasio da smatra da su bolji novinari oni koji su kroz studij barem pisali brojne seminarske radove, poput studenata Filozofskog fakulteta, nego studenti tehničkih fakulteta kojima su seminari gotovo nepoznanica. Leona Slatković Harčević nije se složila s njegovim mišljenjem te je rekla da na njezinom portalu s vremena na vrijeme bolje članke napišu osobe koje nisu završile studij novinarstva, nego one koje jesu. Smatra da studij novinarstva opremi čovjeka, ali da danas dobrog novinara čini praksa.

Za kraj se osvrnulo na temu tribine. Koliko jedan medij na kojem rade samo studenti može imati odjeka na Sveučilištu, ali i na same studente? Može li studentski medij poboljšati studentski standard? Svi gosti složili su se oko jedne stvari, a to je da studenti mogu i moraju mijenjati studentski standard i njihov glas se mora čuti.

Studente se ne smije izolirati

Emil smatra da studente, mlade intelektualce, ne treba izolirati i tjerati ih na kraj grada jer upravo studenti, kao oni koji mogu nešto promijeniti, moraju biti smješteni u centru grada. Osvrnuo se i na prošli natječaj Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu te rekao:

„Sramota je da Studentski zbor većinu svojih financijskih sredstava daje studentima koji se bave sportom, a zanemaruje intelektualne studente. Zašto ne organiziramo večeri poezije, simpozije, natjecanja debatnih skupina? To je sramota. Ono što studenti moraju napraviti jest da se javno pobune. Studenti su moćna skupina!”

Valentina Perišić nadovezala se na Emilovu izjavu i naglasila da studentski mediji mogu i moraju utjecati na studentske institucije, konkretno na Studentski zbor. Naime, prošli natječaj Studentskog zbora trajao je šest dana i većina sredstva dana je za sportska studentska događanja. Žalbe i članci udruge Studenti za Studente, ali i drugih studentskih udruga, doveli su do promjene. O novom natječaju Studentskog zbora obaviještene su sve Udruge, trajat će četrnaest radnih dana, a u sklopu natječaja bit će organizirana i radionica.

Ova tribina odlično je poslužila da se u intimnijem i prisnijem interijeru porazgovara o problemima s kojima se studenti susreću i o onim stvarima koje su im izvan dohvata, a trebale bi biti u njihovom djelokrugu. Tako su se sudionici tribine dotaknuli i pitanja (ne)tromosti studenata, kao i uvjeta pod kojim studenti danas studiraju. Sudionici su se složili kako se studentima treba približiti sadržaj na način da shvate kako i oni mogu sudjelovati u svemu, pa tako i odlukama fakulteta. Stvaranjem snažnog studentskog lobija dobiva se prilika krojenja rasporeda prema studentima, a ne studenata prema rasporedu.

Tribina je završena Leoninom izjavom: „Studenti nisu inertni, oni žele biti aktivni, ali im se sve predstavlja kao teško i komplicirano, što nije točno.”

Uistinu je šteta što ovu tribinu nije popratilo više studenata koji bi trebali biti aktivni i raditi za svoju zajednicu te mijenjati studentski standard na bolje. O tribini možete poslušati i u radio prilogu emitiranom na splitskoj Infozoni.

FOTO: STUDENTSKI.HR