Badnjak, dan prije Božića

Danas je Badnjak, dan kojeg provodimo u pripremama za Božić. Ime Badnjaka povezano je sa staroslavenskom riječju bad što znači "bdjeti", zbog toga što se na taj bdjelo čekajući Isusovo rođenje.

Badnjak je bogat tradicijskim običajima. Badnjakom nazivamo i drvo koje se pali na ognjištu. Običaji su nalagali unošenje drva badnjaka, koje je gorilo cijelu noć i grijalo ukućane koji bdiju, zatim paljenje tri svijeće, obično povezane hrvatskom trobojnicom. U novije vrijeme svijeće su zamijenjene kuglicama i žaruljicama ukrašene božićne jelke, osvjetljavajući noć u kojoj bdijemo.

Na Badnjak se priprema i tradicionalna hrana; posna hrana priprema se za Badnju večeru, a mesn, odnosno mrsna za naredni dan, Božić. Ručka na Badnjak nema, jer se posti do večeri, kada se jede posna hrana. Hrana koja se poslužuje za Badnju večeru u našim krajevima obiluju kršćanskim simbolima. Sprema se bakalar ili neka druga riba. Blaguje se u krugu obitelji, uz obilna nazdravljanja u kojima našim ukućanima želimo svako dobro.

Poslije večere bdije se do polnoćke, ponoćne mise koja je vrhunac Badnjeg bdijenja. Polnoćka zauzima važno mjesto u doživljaju Božića. Jaslice, noćni ugođaj i tople božićne melodije zajedno okupe staro i mlado.

Ovakvo božićno slavljenje Badnje večeri općenito je u tolikoj mjeri kod svih hrvatskih katolika da ukazuje na opću svijest o nepobitnosti i privlačivosti otajstva Božića. Božić dosiže i one ljudske duše koje svoje kršćanstvo nisu razvile do pune zrelosti, a božićno čestitanje izraz je da prihvaćaju kršćansku poruku o miru, ako i zastaju pred porukama o Bogu i čovjeku.