LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Hrvatsko-ukrajinski odnosi i paralele iz vizure Filozofskog fakulteta u Zagrebu

Na FFZG-u najviše studenata iz Ukrajine; otvorena i izložba o odnosima Hrvatske i Ukrajine

Trenutno Filozofski fakultet prima najviše studenata izbjeglih iz Ukrajine, a svi profesori i studenti s Katedre za ukrajinski jezik i književnost i Ukrajinci i Hrvati pomažu kao volonteri.

Trenutno Filozofski fakultet prima najviše studenata izbjeglih iz Ukrajine, a svi profesori i studenti s Katedre za ukrajinski jezik i književnost i Ukrajinci i Hrvati pomažu kao volonteri.

Jučer je na Filozofskom fakultetu otvorena izložba Hrvatsko-ukrajinski odnosi i paralele iz vizure Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U jeku niza humanitarnih akcija čitavog svijeta pa tako i Republike Hrvatske, Filozofski fakultet odlučio je zabilježiti svoje duboke znanstvene, kulturne i obrazovne veze s narodom Ukrajine, a uz to je objavljena i publikacija.

– Naše su se slutnje kako samo izložba neće biti dovoljna za jasan prikaz kulturnih i znanstvenih veza ubrzo obistinile pa je u izdanju FF pressa objavljena i publikacija koja prati izložbu. – poručili su s FFZG-a. 

Trenutno Filozofski fakultet prima najviše studenata izbjeglih iz Ukrajine, a svi profesori i studenti s Katedre za ukrajinski jezik i književnost i Ukrajinci i Hrvati pomažu kao volonteri u prevođenju, u komunikaciji, u integraciji svih naših ukrajinskih prijatelja.

Upravo je stoga, poručuju, Filozofski fakultet stožerna ustanova integracije Ukrajinaca izbjeglih u Hrvatsku. S druge strane, Filozofski fakultet ima duboke i višestoljetne veze s Ukrajinom počevši od poučavanja ukrajinskog dulje od 50 godina, a posebno zahvaljujući studiju koji će sad slaviti 25 godina postojanja, s nizom znanstvenih veza u povijesnim znanostima, a te veze postoje i razvijaju se zbog zajedničkih korijena etnogeneze Hrvata i Ukrajinaca.

Izložbu i knjigu o hrvatsko-ukrajinskim odnosima i paralelama iz vizure Filozofskog fakulteta u Zagrebu osmislili su Miljenko Jurković, Damir Agičić i Krešimir Filipec, a u njezinoj su realizaciji sudjelovali: Neven Budak, Igor Marko Gligorić, Borislav Grgin, Branimir Janković, Vjeran Kursar, Hrvoje Petrić, Marijeta Rajković Iveta, Filip Šimetin Šegvić i Nataša Štefanec. Panoe i knjigu grafički je oblikovao Boris Bui. U radu na projektu sudjelovali su i Tetyana Fuderer i Maksim Kamenjecki.

FOTO: UNSPLASH