LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
NEDJELJNA KOLUMNA

Stvaraju li moderni mediji generacije debila?

S medijima, dakle, dolazi i širok spektar informacija i zabave, ali također i pitanje o njihovom utjecaju na formiranje našeg društva. Kritičari često tvrde da moderni mediji, posebno oni usmjereni na trash, žutilo, clickbait, gdje prednjače društvene mreže, a na kojima influenceri (u velikoj većini) bez ikakvog relevantnog obrazovanja i poslovnog/životnog iskustva, stvaraju generacije debila koje cijene površne vrijednosti. Međutim, je li to zaista istina, ili su mediji samo odraz promjena koje već postoje u društvu?

S medijima, dakle, dolazi i širok spektar informacija i zabave, ali također i pitanje o njihovom utjecaju na formiranje našeg društva. Kritičari često tvrde da moderni mediji, posebno oni usmjereni na trash, žutilo, clickbait, gdje prednjače društvene mreže, a na kojima influenceri (u velikoj većini) bez ikakvog relevantnog obrazovanja i poslovnog/životnog iskustva, stvaraju generacije debila koje cijene površne vrijednosti. Međutim, je li to zaista istina, ili su mediji samo odraz promjena koje već postoje u društvu?

U današnje digitalno doba, mediji su postali neodvojivi dio našeg svakodnevnog života. A da ovo nedjeljno promišljanje bude pitkije vama koji ste nabasali na ovaj tekst, stavljam namjerno u isti koš i medije u pravom smislu te riječi, ali i društvene mreže, jer su zapravo baš one te koje puno više utječu na one o kojima se ovdje radi – mlade.

Jedan od glavnih problema modernih medija jest prisutnost trash sadržaja, senzacionalizma i clickbait naslova. Ti elementi često privlače pažnju čitatelja ili gledatelja, što rezultira većom posjećenošću web-stranica, većim brojem pregleda, lajkova... Jasno, to ne znači da su svi koji konzumiraju takav sadržaj nužno debili (jer svi se kad tad ištekamo iz svakodnevne strke i uzmemo si me time skrolajući instagramskim i tiktokerskim bespućima ili čitajući besmislene indrex-članke, vjerojatno stavljajući po strani, barem za kratko, osobne financijske probleme, zadatke koji nam vise nad glavom ili jednostavno da prividno pobjegnemo od zbilje). S druge strane, mediji samo prate potražnju, a istraživanja pokazuju da postoji velika potražnja za takvim sadržajem među konzumentima. Dakle, mediji često samo isporučuju ono što publika želi, čime se stvara začarani krug, pa je stoga teško i osuđivati mlađe generacije, jer ne znaju za drugo.

Kako će svaki stručnjak koji zna nešto o odgoju djece vrištati na roditelje da, nedajbože, pale ekrane do druge godine djetetovog života, tako sam osjećaja da se, od blejanja u CoComelon i slične kanale za bebe, magični i zli krug zvan digitalno doba, ponovno zatvara negdje u periodu kada kao roditelj više ne možeš utjecati na svoje dijete, odnosno na sadržaje koje gleda online ili objavljuje na svojim društvenim profilima. Odrastanje te, sada već naširoko opjevane generacije Z, izgleda da je podijeljeno na etape: vrijeme prije ekrana ili uz maksimalno sat vremena ekrana dnevno, vrijeme socijalizacije i učenja, da se, kao i ćaća mu nekad, igra u parkiću i na igralištu, a ne pred big screenom, do neizbježnog i sve ranijeg perioda hoću mobitel jer ga svi drugi već imaju. I dobije ga, naravno. A onda, što preostaje onima od kojih se očekuje da oblikuju te mlade glave, roditeljima? Mogao si ograničiti mene koji sam dobio ciglu 3310 u osmom osnovne, kad nisam ni imao opcija da budem prikovan pred onim monokromatskim zelenim ekrančićem, ali što ćeš njemu, klincu koji o današnjim trendovima i digitalnim kanalima zna više nego što ćeš ikad moći razumjeti i jer mu je to prirodno, nešto uz što odrasta, što mu je i način izražavanja, što ga čini (ne)popularnim?

Drugi problem je sve veća popularnost influencera bez relevantnog obrazovanja ili ikakvog iskustva. Utjecajne osobe na društvenim mrežama često stječu slavu i bogatstvo guzicama i cicama, što je danas postalo skroz normalno (praktički za sve digitalne kanale). Evo, gledam nekidan prilog u kojem Piers Morgan pokušava ocrniti 25-godišnju influencericu koja kruh zarađuje na platformi koja je postala legit-mjesto za razne 18+ sadržaje (čiji naziv neću reklamirati, ali koga zanima neka potraži Elle Brooke) pa ju, između ostalog, pita neće li se jednog dana stidjeti pred vlastitom djecom toga što trenutno radi i objavljuje za novac. A ona mu mrtvo hladno odgovara mogu mi (djeca) plakati u Ferariju. Još je apsurdnije koliko je taj odgovor te, najblaže rečeno, još neizgrađene mlade osobe, naišao na odobravanje online, gdje se i po društvenim mrežama, ali i po portalima ismijava Morgana, jer ga je skurila. Doslovno, čovjek je ostao bez riječi u vlastitoj emisiji. A i ja sam, moram priznati. 

No, da ne ispadne ovo hejt prema influencerima, važno je istaknuti da ne možemo generalizirati sve influencere i reći da nemaju nikakvo znanje ili vrijednost za ponuditi. Iako postoje primjeri onih koji nemaju formalno obrazovanje, mnogi influenceri također izgrađuju vlastite brendove, surađuju s različitim kompanijama i koriste svoju platformu za podizanje svijesti o važnim pitanjima ili humanitarnom radu. Kudos za njih! A svima nama koji okrećemo oči na smeće od sadržaja, nema druge nego – skrolaj dalje, otprati, odlajkaj, jer Zuckerberg i ekipa dali su nam (barem prividno) slobodu izbora, pa probajmo ne glumiti Don Quijotea jer ćemo u borbi na Gen Z terenu sigurno izgubiti.

Treba imati na umu da mediji nisu i ne smiju biti jedini čimbenik koji oblikuje društvo i vrijednosti koje cijenimo. Obitelj, obrazovni sustav, društvene norme i drugi faktori također imaju veliki utjecaj na formiranje identiteta i vrijednosti mladih ljudi.

Pa zato, iako sam ih većim dijelom ovog teksta kritizirao, moderni mediji također imaju pozitivan utjecaj i ne bi bilo fer da im se ne da credit za to. Oni omogućavaju brži i lakši pristup informacijama, promoviraju slobodu izražavanja i podižu svijest o važnim pitanjima. Mnogi digitalni kanali također promoviraju znanstvene teme, karijere, umjetnost i druge oblike vrijednosti. Ne možemo generalizirati i reći da mediji isključivo promoviraju površnost i instant-bogatstvo.

Konačno, trebamo prepoznati da je odgovornost na svakom pojedincu da samostalno razmišlja i kritički procjenjuje informacije koje konzumira. Mediji mogu imati utjecaj, ali to ne znači da su oni jedini ili glavni krivci za generaciju koja cijeni površne vrijednosti. Društvene promjene složene su i zahtijevaju cjelovit pristup koji uključuje obrazovanje, odgoj, institucije i medijsku pismenost.

U zaključku, moderni mediji imaju značajan utjecaj na oblikovanje društva, ali njihov utjecaj nije jednoznačan i ne može se svesti na puko promoviranje generacije debila. Trash-sadržaji, clickbait-naslovi, influenceri bez formalnog obrazovanja i nogometaši koji preziru školu samo su dio šire slike. Društvo i vrijednosti koje njegujemo rezultat su složenog skupa čimbenika, a odgovornost za oblikovanje društva leži na svima nama, uključujući medije, obrazovne institucije i pojedince.

Uostalom, treba nam i neka zanimacija na WC-u, zar ne?

*Kolumne su stavovi autora i ne moraju imati nužno nikakve veze sa stajalištem redakcije portala Studentski.hr.

FOTO: STUDENTSKI.HR VIA CANVA