LOGIN
REGISTRACIJA
Zaboravili ste lozinku?
Sto godina od rođenja vrhunske operetne pjevačice

Promocija monografije „Ruža Cvjetičanin i zagrebačka opereta”

Promocija monografije „Ruža Cvjetičanin i zagrebačka opereta” održat će se 5. veljače 2016. u 12 sati, u foyeru zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. Time se obilježava sto godina od rođenja ove operetne pjevačice.

Promocija monografije „Ruža Cvjetičanin i zagrebačka opereta” održat će se 5. veljače 2016. u 12 sati, u foyeru zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. Time se obilježava sto godina od rođenja ove operetne pjevačice.

Na dan stogodišnjice rođenja operetne pjevačice Ruže Cvjetičanin, u petak, 5. veljače 2016. u 12 sati, u foyeru zagrebačkoga Hrvatskog narodnog kazališta bit će predstavljena monografija Ruža Cvjetičanin i zagrebačka opereta, autora Davora Schopfa u izdanju Društva Hilarion.

Karijeru je počela 1933. godine u Hrvatskome narodnom kazalištu, nastupajući u operetnim predstavama na obje njegove pozornice – velikoj, u zgradi HNK-a i maloj, u Frankopanskoj ulici. godine 1955. prešla je u ZGK Komedija, postavši umjetnička osobnost koja je povezala i dala kontinuitet dvama sjajnim razdobljima zagrebačke operete, onome prije Drugoga svjetskog rata u HNK-u i dvama desetljećima Komedijinih opereta pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća.

Ruža Cvjetičanin bila je pripadnica generacije operetnih umjetnika koje su na pozornici zasipali cvijećem jer je za operetu bila rođena. Svoju nadarenost prepoznala je i sama, no prepoznali su je i oni koji su je počeli usmjeravati. Bila je jedna od najvećih zvijezda kazališnoga žanra koji počiva na nadarenosti protagonista. Jedna je od prvih pjevačica koje su gostovale u inozemstvu poslije Drugoga svjetskog rata. Trijumfirala je s Rosalindom u Šišmišu u Grazu, s Fedorom u Cirkuskoj princezi u Lübecku i Groficom Maricom u Linzu. Nije prihvatila ponude za stalnim angažmanima iz nekoliko značajnih europskih kazališta jer je u isto vrijeme svjetsku karijeru započinjao njezin suprug, proslavljeni fagotist Rudolf Klepač.

Godine 1964., prigodom 30. obljetnice umjetničkoga rada Ruže Cvjetičanin, dogodio se nesvakidašnji događaj u kazališnim ljetopisima. Hrvatsko narodno kazalište pozvalo je svoju nekadašnju operetnu primadonu i tadašnju prvakinju ZGK Komedija da proslavi jubilej na svojoj prvoj pozornici. Cijeli ansambl Komedije izveo je operetu Kod bijeloga konja, gostujući u zagrebačkome HNK. Publike je bilo toliko da se sjedilo po stepenicama na balkonu. Predstava je morala biti ponovljena.

Nizala je ulogu za ulogom, prvih nekoliko godina iz primadonskoga faha. Kada je 1939. iz zagrebačkoga kazališta otišla Marica Lubejeva, koja je držala cijeli subretski operetni repertoar, Ruža Cvjetičanin je kao najmlađa, preko noći preuzela sve njezine uloge. Subretski fah odmah ju je oduševio zbog mnogo plesa i mogućnosti glumačkih izričaja, pa je cijeli njezin temperament mogao više doći do izražaja. Naizmjenično pjevanje primadonskih i subretskih uloga bio je izazov koji je voljela i koji joj je bio zanimljiv, a publici također. Ostvarila je 59 operetnih uloga, osam opernih, četiri dramske i jednu u mjuziklu.

FOTO: WIKIPEDIA