Umro Marko Polo, jedan od najvećih svjetskih putnika

Na današnji je dan, 8. siječnja, 1324. godine u Veneciji preminuo poznati istraživač i putopisac Marko Polo. Oko mjesta rođenja jednog od najvećih svjetskih putnika i danas se spore mnogi gradovi, posebice Venecija i naša Korčula. O podrijetlu imena također ima sporenja – talijansko ili hrvatsko podrijetlo? Raširena je pretpostavka da je ime slavenskog (hrvatskog) podrijetla i da dolazi od ptice vodarice koja se u tom kraju nazivala pol. Naime, grb obitelji Polo u sebi sadrži slike 4 ptice vodarice, a i sam Marko potpisivao se s Pol, a ne latiniziranim Polo. No nije sporno da je rođen 1254. u ondašnjoj Mletačkoj Republici.

Rođen je u trgovačkoj obitelji, a njegov otac Niccolo i stric Matteo bili su venecijanski trgovci koji su imali podružnice u Carigradu i na Krimu. Oni su ujedno i prvi članovi obitelji Polo koji su otputovali u Kinu. Tamo su boravili od 1261. do 1269., a igrom slučaja došli su i do samog dvora mongolskog vladara Kublaj-kana. Iz Kine su se vratili kao Kanovi izaslanici papi, i to s pismom u kojem Kan moli papu da mu pošalje učene ljude koji bi širili zapadna znanja u njegovu carstvu.

Kada su 1271. godine braća Polo krenula natrag u Kinu s papinim odgovorom, sa sobom vode i sedamnaestogodišnjeg Marka. Nakon četiri godine putovanja stigli su 1275. Kublaj-kanu. Veliki kan zavolio je Marka Pola, te ga postavlja za svoga tajnog savjetnika, a poslije ga imenuje za namjesnika jedne pokrajine. Marko Polo boravio je na mongolskom dvoru 17 godina i za to vrijeme proputovao i upoznao velik dio Azije te upijao podneblja, običaje i jezike tamošnjih naroda. Povratak kući započeo je 1292., kada se pridružio pratnji mongolske princeze koja je krenula na put kao nevjesta za perzijskog kana. U Veneciju obitelj Polo stiže 1295.

Samo tri godine nakon povratka iz Kine, Marko je zarobljen nakon sukoba mletačkih i đenoveških brodova pokraj Korčule. Marko je u tamnici imao vremena razmišljati o dogodovštinama sa svoga dugog i zanimljivog putovanja po Istoku. Svoje je doživljaje ispričao prijatelju Rustichelliju iz Pise, koji ih je zabilježio na francuskom jeziku. Danas je ta knjiga poznata pod talijanskim naslovom Il millione.

Tako Marku Polu možemo zahvaliti za riječ milijun, kako danas nazivamo njegov putopis. Riječ je izvedena od njegova srednjeg imena Emilio. Talijani su ga nazivali Messer Marco Millione ili, prevedeno, Marko koji se razbacuje milijunima. Naime, nakon povratka u Veneciju, Marko je, prepričavajući svoje doživljaje, u tolikoj mjeri preuveličavao činjenice, opise i brojke, da tadašnji brojčani pojmovi nisu bili dostatni. Čak su ga njegovi prijatelji na samrtnoj postelji pitali zbog čega je napisao i ispričao toliko neistina, a on im je kratko odgovorio:

– Nisam napisao ni pola od onoga što sam vidio i doživio jer sam znao da mi nećete vjerovati.

Za ličnost Marka Pola vezano je još mnogo nepoznanica. U posljednje vrijeme pojavile su se tvrdnje da čuveni istraživač navodno uopće nije stigao u Kinu i da je u svom djelu objavio informacije koje je čuo od drugih. Međutim, nema sumnje da je njegovo djelo izvršilo velik utjecaj na našu civilizaciju. Markove spoznaje o zemljama koje su Europljanima tada bile gotovo potpuno nepoznate poslužile su za izradu zemljopisnih karata, a njegove priče poticale su pustolove iz Genove, Španjolske i Portugala da potraže pomorske putove prema Dalekom istoku.

Među mnogim otkrićima pripisanima Marku Polu ističu se ona iz područja gastronomije. Smatra se da je Marko Polo bio prvi Europljanin koji je imao čast kušati sladoled. U svojoj knjizi opisao je slasticu nalik na današnji sladoled koja se posluživala na dvoru Kublaj-kana. Pripisuje mu se i donošenje tjestenine u Europu, odnosno u Italiju.

Ime Marka Pola nose venecijanski aerodrom, podvrsta ovaca Marko Polo (lat. Ovis ammon polii) opisana prilikom njegova prelaska planine Pamir, ali i mnoga plovila. Tako je po Marku bio nazvan jedrenjak sagrađen 1851., prvi brod koji je oplovio svijet za manje od šest mjeseci, a i veliki trajekt Jadrolinije – Marko Polo.