Hrvatsko katoličko sveučilište dobilo svog prvog doktora znanosti!

– Trenutno na poslijediplomskom sveučilišnom studiju povijest studira 34 studenta, a na poslijediplomskom sveučilišnom studiju sociologiju: vrijednosti, identitet i društvene promjene u hrvatskome društvu 56 studenata. – ističu s HKS-a. 

– U doktorskom radu Metod Šuligoj iznosi istraživački interes: povijesnu pozadinu (od Velikog rata, razdoblja fašizma, II svjetskog rata, Domovinskog rata do danas); prostorni kontekst (istarski poluotok s naglaskom na hrvatskom prostoru); teoriju mračnog turizma i studije pamćenja s naglaskom na terminu damnatio memoriae kao krovnom terminu koji implicira preklapanje humanističkih i društvenih znanosti i relevantan je za istraživanje memorijskih praksi i mračnog turizma kao društvenog fenomena. U doktorskom radu Šuligoj proučava ulogu medija u društvenoj konstrukciji stvarnosti, oblikovanje kolektivnog istarskog pamćenja i mogućnosti za razvoj koncepta i praksi mračnog turizma. U radu je iznesen konceptualni okvir studija pamćenja i mračnog turizma u odnosu na činjenice 20. stoljeća u Istri i javne memorijalne prakse. Autor smješta disertaciju u širi okvir historijske sociologije te donosi strukturu disertacije koju sažima u tri ključna dijela: 1. teorijski okvir i sinteza koji počivaju na dostupnim istraživanjima i prikazuju istraženost teme; 2. pregled moderne istarske povijesti, traumatičnoga 20. stoljeća, memorijalnih praksi i turističkog razvoja i 3. kvalitativna i kvantitativna analiza javnih memorijalnih praksi i mračnog turizma.

U kvantitativnom dijelu istraživanja provedena je kvantitativna analiza sadržaja triju vodećih regionalnih novina: Glas Istre na hrvatskom, Primorske novice na slovenskom i La voce del popolo na talijanskom jeziku. U navedenim novinama analizirani su članci za razdoblje od 1. veljače 2016. godine do 30. studenog 2018. godine iz mrežnih verzija novina. S obzirom na kvantitativnu analizu autor je na temelju vodećih regionalnih novina koje predstavljaju tri nacionalne skupine nastojao istražiti: koju vrstu pamćenja (mračnih događaja) najviše ističu istarski regionalni mediji, koliko skupina pamćenja se može stvoriti na temelju mračnih događaja u Istri, kako su i gdje raspršena mjesta pamćenja u Istri. Takvim pristupom autor je pokazao da je istarsko kolektivno pamćenje uglavnom obilježeno događajima iz Drugog svjetskog rata, ali i sjećanjima iz razdoblja fašističkog terora. Što se tiče broja i karakteristika skupina pamćenja, autor je izdvojio četiri skupine pamćenja: 1. tzv. jednostavni mračni događaji u kojima dominira Drugi svjetski rat; 2. mračni memorijalni događaji ruralnih područja također vezani uz Drugi svjetski rat; 3. mješoviti memorijalni događaji koji se tiču razdoblja fašizma i neovisnosti i drugih sukoba u 20. stoljeću; 4. mračni memorijalni događaji povezani s Domovinskim ratom. I na koncu, s obzirom na rasprostranjenost mjesta sjećanja autor je utvrdio da su lokacije mračnih događaja i sjećanja raspršene po čitavom poluotoku uglavnom u naseljenim, urbanim područjima, osim za događaje povezane s Drugim svjetskim ratom koji su se događali i u ruralnim mjestima. 

Dodatna vrijednost disertacije je u doprinosu spoznajama o medijskom utjecaju u konstruiranju kolektivnih pamćenja u odnosu na mjesta stradanja i tragedije u Istri. Autor je pokazao da traumatično 20. stoljeće nudi više mogućnosti za razvoj mračnog turizma u Istri, ali da taj potencijal nije iskorišten u značajnijim razmjerima, osim djelomično na lokalnoj razini. Pri tome upozorava i na opasnosti da proces ode u smjeru turistifikacije sjećanja, čime bi se reducirala njegova multidimenzionalnost. Doprinos disertacije je uspostavljanje tipologije memorijalnih događaja (prije svega ratnih događaja) u lokalnom kontekstu na temelju njihovih specifičnih obilježja, slabosti i sličnosti. Premda se pokazalo da fenomen mračnog turizma nije u fokusu velikog medijskog interesa, kao i da nije u značajnoj mjeri turistički eksploatiran, pa time ostaje po strani dominantnog javnog diskursa, autor pokazuje da upravo neiskorištene mogućnosti saveza s medijima i turističkom djelatnosti ostavljaju prostor za obazrivu (re)konceptualizaciju ovog fenomena na temelju socijalno održivih vrijednosti mira, suradnje i dijaloga kao okvira za međugeneracijski transfer sjećanja, odnos prema vlastitom povijesnom identitetu i odnos prema Drugome.

Metod Šuligoj živi u Novoj Gorici u Sloveniji. 2009. uspješno je obranio doktorski rad pod nazivom Utjecaj standarda na kvalitetu i uspješnost u hotelijerstvu te time stekao akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti (menadžmenta) na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani. Bavi se istraživanjima menadžmenta u turizmu i posebnim oblicima turizma. Njegov istraživački i pedagoški rad temelji se na više od deset godina iskustva u radu hotelske industrije (hotelijerstvu). Bavi se i ocjenjivanjem smještajnih objekata te je sudsko-medicinski stručnjak za ugostiteljstvo i kvalitetu sukladno EFQM-u (neprofitnoj fondaciji za članstvo osnovanoj 1989. radi povećanja konkurentnosti europskog gospodarstva).