Deveto hrvatsko sveučilište ima rektora koji je prijetio studentu, ali nema popunjenu ni polovicu upisnih kvota

Sveučilište uz čiji se nastanak vežu razne kontradikcije deveto je po redu i najmlađe u Hrvatskoj – radi se o Sveučilištu u Slavonskome brodu. Kontradikcije su prisutne od samih početaka – najava o upisu 5000 studenata, a zatim popunjavanje upisnih kvota do pola, ali i nepoštivanje dogovora o nepreklapanju studija s onima na okolnim sveučilištima.

Nadalje, trenutni, ujedno i prvi rektor Sveučilišta je Ivan Samardžić koji je prema navodima prijetio studentu i tražio od njega da lažno svjedoči u korist njegovog sina, što je skrenulo pozornost medija na najmlađe Sveučilište, piše Telegram.
 

---

VEZANO: Bivši dekan i suradnici oštetili Fakultet i državni proračun za 384.000 eura

---

Sveučilište u Slavonskom brodu s radom je službeno započelo 2020. godine, ali je zakonski osnovano još 2015. Ono se sastoji samo od jednog fakulteta i tri sveučilišta odjela, a prema službenim sveučilišnim podacima, pohađa ga oko 2100 studenata. Ovo je drugo javno sveučilište u Slavoniji te država podržava njegov rad zbog „policentričnog razvoja visokog obrazovanja”, unatoč tome što uslijed toga nastaje problem onih studija na koje se nitko nije upisao, a netko to mora platiti.
 

Zašto je osnovano Sveučilište u Slavonskom brodu?

Davne 2014. godine kada je počela priča o osnivanju još jednog sveučilišta, tadašnji ministar poljoprivrede i brodski SDP-ovac Tihomir Jakovina naveo je nekoliko razloga za pokretanjem sveučilišta.
 

„Brod ima velike potencijale s obzirom na geostrateški prometni položaj i prazninu između Zagreba i Osijeka kao sveučilišnih centara. Sve mu to daje za pravo da kao sedmi grad po veličini u Hrvatskoj dobije svoje sveučilište.“ – rekao je prema Telegramu.

Nadalje, tadašnji gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara, prema navodima je najavljivao da će sveučilište upisati 5000 studenata te da je njegovo osnivanje opravdano. Tako je krajem 2014. godine i službeno najavljeno Vladino osnivanje sveučilišta jer su razlozi za to opravdani te Županija to „definitivno zaslužuje“, rekao je tadašnji resorni ministar Vedran Mornar prema Telegramu.
 

Rektorski zbor bio je protiv 

Ipak, uputa je bila da se pripazi na „dupliranje“ sa studijima koji su u blizini novog sveučilišta, koje je trebalo nastati spajanjem Veleučilišta u Slavonskom Brodu, tamošnjeg Strojarskog fakulteta, dislociranih osječkih studija te Studentskog centra. No, onda je u priču ušao Rektorski zbor koji se obratio Ustavnom sudu uz tvrdnju da bi zakon o osnivanju brodskog sveučilišta negativno utjecao na  ustavno jamstvo autonomije sveučilišta.ž

Sporno je bilo to što su sastavnice koje su se trebale spojiti za nastanak sveučilišta – Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu te studiji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti koji djeluju u Slavonskom Brodu, zapravo bile u sastavu osječkog sveučilišta. Što bi značilo da se one moraju odvojiti od njega, a rektori su tvrdili da zakon takvu odluku nameće Osijeku.

Zaključak Rektorskog zbora bio je da „osnivanje novih javnih sveučilišta ne pridonosi kvaliteti i razvoju obrazovanja i znanstvenog rada, nego naprotiv, njegovu oslabljivanju“, te su poduzete pravne radnje u svrhu zaštite Sveučilišta u Osijeku.

Nakon duljih rasprava u konačnici, 2020. godine na Senatu Sveučilišta u Osijeku donesena je jednoglasna odluka o izlasku Strojarskog fakulteta i brodskih učiteljskih studija iz sastava osječkog sveučilišta. 
 

Preklapanje je sveprisutno 

Ako danas pogledamo na studije koji se nude na Sveučilištima u Osijeku i Slavonskom brodu, može se primijetiti da je došlo do dupliranja studija. Osječko sveučilište studentima pruža studij ekonomije, učiteljski studij, studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, kao i upravni studij te dislocirani studij fizioterapije u Orahovici. Brodsko sveučilište ima studij ekonomije, učiteljski studij i studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, dok studenti na vukovarskom veleučilištu mogu upisati upravni studij i studij fizioterapije. I to sve u krugu od 200 kilometara.

Problem nije samo u dupliranju studija, već i u upisnim kvotama koje ostaju nepopunjene. Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na ljetnom upisnom roku 2023. godine, Sveučilište u Osijeku popunilo je upisne kvote do 67 posto, vukovarsko veleučilište 49 posto, a Sveučilište u Slavonskom Brodu samo 43 posto. No, problem s kvotama nije prisutan samo ovdje, već se i druga sveučilišta diljem Hrvatske bore s istim problemom.