Luka Šipić

Zajedno do novog i boljeg obrazovnog sistema

Cure čitaju

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti.

Činjenica jest da je državno obrazovanje, besplatno i obavezno, izmišljeno u jednom povijesnom trenutku prije kojeg takav koncept nije postojao. U zapadnom (kršćanskom) svijetu obrazovanje je bilo pod kontrolom Katoličke Crkve. Tek u 18. stoljeću stvorena je ideja o obrazovanju kao državnom, besplatnom i obaveznom. U cilju sprječavanja revolucija poput onih u Francuskoj, kraljevi su uveli „prosvjetiteljstvo" kako bi barem malo zadovoljili narod i u isto vrijeme sačuvali vlast.

Škole kakve imamo danas nastale su početkom 19. stoljeća u Pruskoj. Pruska škola zasnivala se na oštrim podjelama na klase i kaste. Njena struktura, naslijeđe spartanskog modela, promovirala je disciplinu, poslušnost i autoritarni režim. Tražili su pokorne i poslušne ljude koje su obučavali za vođenje ratova u vremenima nestanka jedne i nastanka nove nacije. Vijest o ovom uspješnom obrazovnom modelu brzo se širila i, kroz nekoliko godina, američki i europski odgojitelji dolazili su u Prusku kako bi stekli potrebne kvalifikacije. Mnoge zemlje uvele su ovakav moderni obrazovni sustav, čineći obrazovanje dostupno svima. Ipak, cilj sistema, održavanje elitističkog modela i klasne podjele, ostao je nepromijenjen. Na tim temeljima nastalo je državno obrazovanje.

Zanimljivo je primijetiti i da obrazovanje nije utemeljeno od strane pedagoga i biologa, već administrativnih službenika. Upravo zato današnje je obrazovanje u suštini administrativno: učenici dolaze u školu, profesori održe satove, zatim i jedni i drugi odlaze kući, a sljedećeg se dana situacija ponavlja i stvara neprekinuti krug. U ovom slučaju, profesor je državni službenik koji prima naređenja od nadređenih mu službenika.

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti. Nažalost, školstvo je još uvijek represivno. Škola predstavlja nezdravo okruženje. Dijete daje ono što zaprima, stoga se u učionicama mora stvoriti zdrava i topla atmosfera.

Istraživanja pokazuju da bi se 98% petogodišnje djece moglo smatrati genijima. Oni su radoznali, kreativni, rješavaju probleme. Problem je u tome što nakon 15. godine samo 10% te djece zadržava navedene sposobnosti. Obrazovanje se pobrinulo za to da se učenik svede na pukog ponavljača odslušanog gradiva, a pritom nije važno razumije li učenik ono što mu je tumačeno. Učenje zbog toga postaje mučenje i teškoća, a talent koji se krije u svakom djetetu neće izaći na površinu. Istinsko učenje može se odvijati samo na osnovi zanimanja, volje i radoznalosti.

Od svega što smo naučili u školi, malo toga nam je zaista potrebno u svakodnevnom životu. Mi možemo živjeti iako ne znamo što su logaritmi, ali ne možemo živjeti ako ne znamo kako se odnositi prema ljudima, kako hodati ili kako upotrebljavati neki alat. Od samog rođenja djeca kroz igru i istraživanje svijeta oko sebe stječu sposobnost izgradnje i oblikovanja vlastite sposobnosti, a sve što nas okružuje igra značajnu ulogu u našem procesu učenja. To mogu biti i trenuci provedeni s bližnjima, stavovi naših roditelja, emocije i vjerovanja.

Bit je u tome da profesori i pedagozi moraju pomoći djeci da svoj um drže otvorenim, a ne suprotno jer, ako promislimo, najistaknutiji ljudi u povijesti čovječanstva bili su sanjari i imali su razvijenu maštu. Ljudska bića rezultat su prirodne adaptacije i evolucije koja traje više tisuća godina. Imamo u sebi sve one karakteristike koje su nam omogućile da preživimo, mijenjamo se i rastemo. Ovaj potencijal samo čeka da se ostvari.

Ipak, u zadnje vrijeme nameće se ideja da u središtu obrazovanja mora biti dijete, a samo obrazovanje izjednačava se s ispunjavanjem djetetovih potreba. U svijetu su nastale tzv. „slobodne škole" – škole u kojima djeca različitih uzrasta zajedno pohađaju nastavu. Škole su to u kojima ne postoje ocjene, kazne i nagrade. U njima nema ni separacije na bilo kojoj osnovi, a temelje se na stalnoj komunikaciji između odgajatelja, učenika i obitelji. Naglasak se stavlja na praćenje djetetova razvoja, poglavito emocionalnih problema, zrelosti, društvenosti, samostalnosti. Škola kao takva postaje ustanova otvorena prema novim iskustvima, običajima, zajednici.

U Hrvatskoj službeno postoje dvije „slobodne škole", u Karlovcu i u Istri, no one još nisu potpuno zaživjele zato što država odbija sufinancirati ovakav projekt, a i dozvole se čekaju godinama. Nadamo se da će se to promijeniti i da će škole napokon dobiti dozvolu za provođenje drugačijeg načina školovanja.

Zapitajte se jeste li zadovoljni s trenutnim obrazovnim sistemom? Želite li da vaše dijete jednog dana ide u bolju, zdraviju, sretniju, slobodniju školu? Svi skupa moramo se potruditi da ovaj projekt uspije i zato - pokrenimo se!

Za početak vam preporučamo da pogledate dokumentarni film „Pravo obrazovanje je zabranjeno". Nakon toga možete se obratiti postojećim školama ako ste voljni biti dio ovoga projekta.

Komentari na članak

Vezani članci

11

To go or not to go?

IZVJEŠTAJ: Je li Croatia Rocks položio ultimate festivalski test?

Trebalo nam je sedam dana da napišemo osvrt na posljednja dva dana festivala Croatia Rocks, prvijenca na dalmatinskoj obali koji je stasao zahvaljujući činjenici da Ibiza Rocks slavi čak deset godina.

Sveučilište u Zadru

Studentski zbor Sveučilišta u Zadru

Sjednica Hrvatskog studentskog zbora u Zadru

Sjednici će nazočiti predsjednici i zamjenici svih Studentskih zborova na nacionalnoj razini (Osijek, Zagreb, Rijeka, Pula, Split, Dubrovnik, Mostar te Veleučilišta i visoke škole Republike Hrvatske).

FOI dobitnik "Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2015"

Fakultet organizacije i informatike

FOI dobitnik "Hrvatske velike nagrade sigurnosti 2015"

Na godišnjoj konferenciji Hrvatske udruge menadžera sigurnosti, Fakultet organizacije i informatike, zajedno sa Vijećem za prevenciju kriminaliteta te Policijskom upravom Varaždinskom primio je Hrvatsku veliku nagradu sigurnosti 2015.

Erasmus+

Andrea Praznik

Upoznajmo se s Erasmus + programom!

   Vjerujem da su mnogi, ako ne i svi, čuli za ERASMUS+, ali vjerujte mi da osjećaj koji imate kada krenete čitati taj ogromni, komplicirani, NEPREVEDENI Vodič od „samo“ 267 stranica ne želim nikome!Stoga sam odlučila predstaviti vam pojednostavljeni sažetak te „knjige prilika“ koju svaka mlada ambiciozna osoba MORA pročitati, a prilike navedene u istoj iskoristiti.

zrinko

Svi za Zrinka

Zrinko treba pomoć: zbog tumora ne može ni hodati ni ležati

Zrinko Kaurin, student pomorstva, već se više od godinu dana bori s progresivnim tumorom.