Luka Šipić

Zajedno do novog i boljeg obrazovnog sistema

Cure čitaju

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti.

Činjenica jest da je državno obrazovanje, besplatno i obavezno, izmišljeno u jednom povijesnom trenutku prije kojeg takav koncept nije postojao. U zapadnom (kršćanskom) svijetu obrazovanje je bilo pod kontrolom Katoličke Crkve. Tek u 18. stoljeću stvorena je ideja o obrazovanju kao državnom, besplatnom i obaveznom. U cilju sprječavanja revolucija poput onih u Francuskoj, kraljevi su uveli „prosvjetiteljstvo" kako bi barem malo zadovoljili narod i u isto vrijeme sačuvali vlast.

Škole kakve imamo danas nastale su početkom 19. stoljeća u Pruskoj. Pruska škola zasnivala se na oštrim podjelama na klase i kaste. Njena struktura, naslijeđe spartanskog modela, promovirala je disciplinu, poslušnost i autoritarni režim. Tražili su pokorne i poslušne ljude koje su obučavali za vođenje ratova u vremenima nestanka jedne i nastanka nove nacije. Vijest o ovom uspješnom obrazovnom modelu brzo se širila i, kroz nekoliko godina, američki i europski odgojitelji dolazili su u Prusku kako bi stekli potrebne kvalifikacije. Mnoge zemlje uvele su ovakav moderni obrazovni sustav, čineći obrazovanje dostupno svima. Ipak, cilj sistema, održavanje elitističkog modela i klasne podjele, ostao je nepromijenjen. Na tim temeljima nastalo je državno obrazovanje.

Zanimljivo je primijetiti i da obrazovanje nije utemeljeno od strane pedagoga i biologa, već administrativnih službenika. Upravo zato današnje je obrazovanje u suštini administrativno: učenici dolaze u školu, profesori održe satove, zatim i jedni i drugi odlaze kući, a sljedećeg se dana situacija ponavlja i stvara neprekinuti krug. U ovom slučaju, profesor je državni službenik koji prima naređenja od nadređenih mu službenika.

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti. Nažalost, školstvo je još uvijek represivno. Škola predstavlja nezdravo okruženje. Dijete daje ono što zaprima, stoga se u učionicama mora stvoriti zdrava i topla atmosfera.

Istraživanja pokazuju da bi se 98% petogodišnje djece moglo smatrati genijima. Oni su radoznali, kreativni, rješavaju probleme. Problem je u tome što nakon 15. godine samo 10% te djece zadržava navedene sposobnosti. Obrazovanje se pobrinulo za to da se učenik svede na pukog ponavljača odslušanog gradiva, a pritom nije važno razumije li učenik ono što mu je tumačeno. Učenje zbog toga postaje mučenje i teškoća, a talent koji se krije u svakom djetetu neće izaći na površinu. Istinsko učenje može se odvijati samo na osnovi zanimanja, volje i radoznalosti.

Od svega što smo naučili u školi, malo toga nam je zaista potrebno u svakodnevnom životu. Mi možemo živjeti iako ne znamo što su logaritmi, ali ne možemo živjeti ako ne znamo kako se odnositi prema ljudima, kako hodati ili kako upotrebljavati neki alat. Od samog rođenja djeca kroz igru i istraživanje svijeta oko sebe stječu sposobnost izgradnje i oblikovanja vlastite sposobnosti, a sve što nas okružuje igra značajnu ulogu u našem procesu učenja. To mogu biti i trenuci provedeni s bližnjima, stavovi naših roditelja, emocije i vjerovanja.

Bit je u tome da profesori i pedagozi moraju pomoći djeci da svoj um drže otvorenim, a ne suprotno jer, ako promislimo, najistaknutiji ljudi u povijesti čovječanstva bili su sanjari i imali su razvijenu maštu. Ljudska bića rezultat su prirodne adaptacije i evolucije koja traje više tisuća godina Imamo u sebi sve one karakteristike koje su nam omogućile da preživimo, mijenjamo se i rastemo. ovaj potencijal samo čeka da se ostvari.

Ipak, u zadnje vrijeme nameće se ideja da u središtu obrazovanja mora biti dijete, a samo obrazovanje izjednačava se s ispunjavanjem djetetovih potreba. U svijetu su nastale tzv. „slobodne škole" – škole u kojima djeca različitih uzrasta zajedno pohađaju nastavu. Škole su to u kojima ne postoje ocjene, kazne i nagrade. U njima nema ni separacije na bilo kojoj osnovi, a temelje se na stalnoj komunikaciji između odgajatelja, učenika i obitelji. Naglasak se stavlja na praćenje djetetova razvoja, poglavito emocionalnih problema, zrelosti, društvenosti, samostalnosti. Škola kao takva postaje ustanova otvorena prema novim iskustvima, običajima, zajednici.

U Hrvatskoj službeno postoje dvije „slobodne škole", u Karlovcu i u Istri, no one još nisu potpuno zaživjele zato što država odbija sufinancirati ovakav projekt, a i dozvole se čekaju godinama. Nadamo se da će se to promijeniti i da će škole napokon dobiti dozvolu za provođenje drugačijeg načina školovanja.

Zapitajte se jeste li zadovoljni s trenutnim obrazovnim sistemom? Želite li da vaše dijete jednog dana ide u bolju, zdraviju, sretniju, slobodniju školu? Svi skupa moramo se potruditi da ovaj projekt uspije i zato - pokrenimo se!

Za početak vam preporučamo da pogledate dokumentarni film „Pravo obrazovanje je zabranjeno". Nakon toga možete se obratiti postojećim školama ako ste voljni biti dio ovoga projekta.

Komentari na članak

Vezani članci

Winnetou

Povratak legendarnog poglavice Apača

„Winnetou“ se ponovno snima u Hrvatskoj

U kolovozu počinje snimanje kultnog njemačkog filma o legendarnom poglavici Apača, Winnetouu. Film će imati tri nastavka, a počet će se prikazivati na Božić 2016. godine.

Župa Duha Svetoga Jarun

Župa Duha Svetoga Jarun

„Dati sebe za druge najljepša je stvar na svijetu“

Student novinarstva Marino Pleić jedan je od dvjestotinjak volontera u župi Duha Svetoga na Jarunu. Njihov je oratorij odraz visoke duhovne osviještenosti mladih u Zagrebu i njihove ljubavi prema Bogu koja se reflektira kroz pomaganje drugima.

poster

Pometen Spahija

Uspješna sezona za hrvatske NBA-ovce

Dok iščekujemo dolazak Šarića i Hezonje u NBA ligu, vrijeme je da se prisjetimo sjajne sezone dvojice hrvatskih igrača i jednog trenera na najvećoj košarkaškoj pozornici.

SCool Fest

SD dr. Stjepan Radić

Ugledni gosti i odličan program „Radićevih dana“ otvaraju SCool Fest

Centar Zagreba od sutra postaje središte najvećeg studentskog događaja godine. Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu, Studentski centar, RNB Confusion i Studentski.hr najavljuju SCool Fest 2016: festival znanja, sporta i zabave koji ne smije propustiti nijedan zagrebački student. Festival traje ukupno devet dana, od 20. do 28. svibnja.

Otvorenje Muzeja realnosti

Otvoren Muzej realnosti

UNICEF-ov projekt mijenja iluziju za stvarnost

Povodom 70. godišnjice djelovanja UNICEF-a, Muzej iluzija od 12. do 18. prosinca postaje Muzej realnosti. Cilj je ovoga projekta probuditi svijest javnosti o nerijetko potresnoj stvarnosti u kojoj žive mnoga djeca u svijetu.