Luka Šipić

Zajedno do novog i boljeg obrazovnog sistema

Cure čitaju

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti.

Činjenica jest da je državno obrazovanje, besplatno i obavezno, izmišljeno u jednom povijesnom trenutku prije kojeg takav koncept nije postojao. U zapadnom (kršćanskom) svijetu obrazovanje je bilo pod kontrolom Katoličke Crkve. Tek u 18. stoljeću stvorena je ideja o obrazovanju kao državnom, besplatnom i obaveznom. U cilju sprječavanja revolucija poput onih u Francuskoj, kraljevi su uveli „prosvjetiteljstvo" kako bi barem malo zadovoljili narod i u isto vrijeme sačuvali vlast.

Škole kakve imamo danas nastale su početkom 19. stoljeća u Pruskoj. Pruska škola zasnivala se na oštrim podjelama na klase i kaste. Njena struktura, naslijeđe spartanskog modela, promovirala je disciplinu, poslušnost i autoritarni režim. Tražili su pokorne i poslušne ljude koje su obučavali za vođenje ratova u vremenima nestanka jedne i nastanka nove nacije. Vijest o ovom uspješnom obrazovnom modelu brzo se širila i, kroz nekoliko godina, američki i europski odgojitelji dolazili su u Prusku kako bi stekli potrebne kvalifikacije. Mnoge zemlje uvele su ovakav moderni obrazovni sustav, čineći obrazovanje dostupno svima. Ipak, cilj sistema, održavanje elitističkog modela i klasne podjele, ostao je nepromijenjen. Na tim temeljima nastalo je državno obrazovanje.

Zanimljivo je primijetiti i da obrazovanje nije utemeljeno od strane pedagoga i biologa, već administrativnih službenika. Upravo zato današnje je obrazovanje u suštini administrativno: učenici dolaze u školu, profesori održe satove, zatim i jedni i drugi odlaze kući, a sljedećeg se dana situacija ponavlja i stvara neprekinuti krug. U ovom slučaju, profesor je državni službenik koji prima naređenja od nadređenih mu službenika.

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti. Nažalost, školstvo je još uvijek represivno. Škola predstavlja nezdravo okruženje. Dijete daje ono što zaprima, stoga se u učionicama mora stvoriti zdrava i topla atmosfera.

Istraživanja pokazuju da bi se 98% petogodišnje djece moglo smatrati genijima. Oni su radoznali, kreativni, rješavaju probleme. Problem je u tome što nakon 15. godine samo 10% te djece zadržava navedene sposobnosti. Obrazovanje se pobrinulo za to da se učenik svede na pukog ponavljača odslušanog gradiva, a pritom nije važno razumije li učenik ono što mu je tumačeno. Učenje zbog toga postaje mučenje i teškoća, a talent koji se krije u svakom djetetu neće izaći na površinu. Istinsko učenje može se odvijati samo na osnovi zanimanja, volje i radoznalosti.

Od svega što smo naučili u školi, malo toga nam je zaista potrebno u svakodnevnom životu. Mi možemo živjeti iako ne znamo što su logaritmi, ali ne možemo živjeti ako ne znamo kako se odnositi prema ljudima, kako hodati ili kako upotrebljavati neki alat. Od samog rođenja djeca kroz igru i istraživanje svijeta oko sebe stječu sposobnost izgradnje i oblikovanja vlastite sposobnosti, a sve što nas okružuje igra značajnu ulogu u našem procesu učenja. To mogu biti i trenuci provedeni s bližnjima, stavovi naših roditelja, emocije i vjerovanja.

Bit je u tome da profesori i pedagozi moraju pomoći djeci da svoj um drže otvorenim, a ne suprotno jer, ako promislimo, najistaknutiji ljudi u povijesti čovječanstva bili su sanjari i imali su razvijenu maštu. Ljudska bića rezultat su prirodne adaptacije i evolucije koja traje više tisuća godina. Imamo u sebi sve one karakteristike koje su nam omogućile da preživimo, mijenjamo se i rastemo. Ovaj potencijal samo čeka da se ostvari.

Ipak, u zadnje vrijeme nameće se ideja da u središtu obrazovanja mora biti dijete, a samo obrazovanje izjednačava se s ispunjavanjem djetetovih potreba. U svijetu su nastale tzv. „slobodne škole" – škole u kojima djeca različitih uzrasta zajedno pohađaju nastavu. Škole su to u kojima ne postoje ocjene, kazne i nagrade. U njima nema ni separacije na bilo kojoj osnovi, a temelje se na stalnoj komunikaciji između odgajatelja, učenika i obitelji. Naglasak se stavlja na praćenje djetetova razvoja, poglavito emocionalnih problema, zrelosti, društvenosti, samostalnosti. Škola kao takva postaje ustanova otvorena prema novim iskustvima, običajima, zajednici.

U Hrvatskoj službeno postoje dvije „slobodne škole", u Karlovcu i u Istri, no one još nisu potpuno zaživjele zato što država odbija sufinancirati ovakav projekt, a i dozvole se čekaju godinama. Nadamo se da će se to promijeniti i da će škole napokon dobiti dozvolu za provođenje drugačijeg načina školovanja.

Zapitajte se jeste li zadovoljni s trenutnim obrazovnim sistemom? Želite li da vaše dijete jednog dana ide u bolju, zdraviju, sretniju, slobodniju školu? Svi skupa moramo se potruditi da ovaj projekt uspije i zato - pokrenimo se!

Za početak vam preporučamo da pogledate dokumentarni film „Pravo obrazovanje je zabranjeno". Nakon toga možete se obratiti postojećim školama ako ste voljni biti dio ovoga projekta.

Komentari na članak

Vezani članci

Naslovna

Neka bolja vremena ili ipak ne?

Deset aktivnosti koje smo mrzili kao djeca, a sada ne možemo bez njih

Vodimo vas u ona davna vremena, kada smo bili djeca i kada nismo znali bolje. Podsjećamo vas na sve što smo tada mrzili, a sada obožavamo.

Styria radionica

Počele su prijave

Prijavite se na Styria School medijsku akademiju

Ove će se godine održati po treći put, a namijenjena je isključivo studentima završih godina fakulteta.

Angelo Kosović

Odlične vijesti s Brača

Angelo Kosović svjetski prvak u udičarenju

Angelo je svjetsko zlato izborio u kategoriji mlađih seniora. Njegov klub, ŠRD Zubatac iz Zadra, može se pohvaliti još jednim svjetskim prvakom. Prije Angela, bio je to Joško Radman u seniorskoj kategoriji.

Robot igra Angry Birds

Robot igra popularnu igru Angry Birds

Robot igra video igru Angry Birds i pomaže djeci s poteškoćama u razvoju

Mali humanoidni robot naučio je igrati video igru Angry Birds jednostavno oponašajući pokrete djeteta prilikom igranja video igre.

Kampanja eSkills for Jobs

Potpišite i vi kampanju „eSkills for Jobs“

Gotovo 2500 građana potpisalo je za brze promjene u informatičkom obrazovanju mladih

Otvoreno pismo koje su potpisali ambasadori inicijative „eSkills for Jobs“, u samo je nekoliko dana dobilo podršku brojnih strukovnih udruga, udruženja, pojedinaca ali i građana.