Luka Šipić

Zajedno do novog i boljeg obrazovnog sistema

Cure čitaju

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti.

Činjenica jest da je državno obrazovanje, besplatno i obavezno, izmišljeno u jednom povijesnom trenutku prije kojeg takav koncept nije postojao. U zapadnom (kršćanskom) svijetu obrazovanje je bilo pod kontrolom Katoličke Crkve. Tek u 18. stoljeću stvorena je ideja o obrazovanju kao državnom, besplatnom i obaveznom. U cilju sprječavanja revolucija poput onih u Francuskoj, kraljevi su uveli „prosvjetiteljstvo" kako bi barem malo zadovoljili narod i u isto vrijeme sačuvali vlast.

Škole kakve imamo danas nastale su početkom 19. stoljeća u Pruskoj. Pruska škola zasnivala se na oštrim podjelama na klase i kaste. Njena struktura, naslijeđe spartanskog modela, promovirala je disciplinu, poslušnost i autoritarni režim. Tražili su pokorne i poslušne ljude koje su obučavali za vođenje ratova u vremenima nestanka jedne i nastanka nove nacije. Vijest o ovom uspješnom obrazovnom modelu brzo se širila i, kroz nekoliko godina, američki i europski odgojitelji dolazili su u Prusku kako bi stekli potrebne kvalifikacije. Mnoge zemlje uvele su ovakav moderni obrazovni sustav, čineći obrazovanje dostupno svima. Ipak, cilj sistema, održavanje elitističkog modela i klasne podjele, ostao je nepromijenjen. Na tim temeljima nastalo je državno obrazovanje.

Zanimljivo je primijetiti i da obrazovanje nije utemeljeno od strane pedagoga i biologa, već administrativnih službenika. Upravo zato današnje je obrazovanje u suštini administrativno: učenici dolaze u školu, profesori održe satove, zatim i jedni i drugi odlaze kući, a sljedećeg se dana situacija ponavlja i stvara neprekinuti krug. U ovom slučaju, profesor je državni službenik koji prima naređenja od nadređenih mu službenika.

Važno je primijetiti da se djeca rađaju sa stvaralačkim potencijalima, ona su kreativna, radoznala, vole promatrati svijet oko sebe. Uzimajući to u obzir, moguća su dva scenarija - prvi je praćenje procesa i poticanje djeteta na aktivnosti pomoću kojih će razviti svoj potencijal, a drugi jest blokiranje tog procesa i tih aktivnosti. Nažalost, školstvo je još uvijek represivno. Škola predstavlja nezdravo okruženje. Dijete daje ono što zaprima, stoga se u učionicama mora stvoriti zdrava i topla atmosfera.

Istraživanja pokazuju da bi se 98% petogodišnje djece moglo smatrati genijima. Oni su radoznali, kreativni, rješavaju probleme. Problem je u tome što nakon 15. godine samo 10% te djece zadržava navedene sposobnosti. Obrazovanje se pobrinulo za to da se učenik svede na pukog ponavljača odslušanog gradiva, a pritom nije važno razumije li učenik ono što mu je tumačeno. Učenje zbog toga postaje mučenje i teškoća, a talent koji se krije u svakom djetetu neće izaći na površinu. Istinsko učenje može se odvijati samo na osnovi zanimanja, volje i radoznalosti.

Od svega što smo naučili u školi, malo toga nam je zaista potrebno u svakodnevnom životu. Mi možemo živjeti iako ne znamo što su logaritmi, ali ne možemo živjeti ako ne znamo kako se odnositi prema ljudima, kako hodati ili kako upotrebljavati neki alat. Od samog rođenja djeca kroz igru i istraživanje svijeta oko sebe stječu sposobnost izgradnje i oblikovanja vlastite sposobnosti, a sve što nas okružuje igra značajnu ulogu u našem procesu učenja. To mogu biti i trenuci provedeni s bližnjima, stavovi naših roditelja, emocije i vjerovanja.

Bit je u tome da profesori i pedagozi moraju pomoći djeci da svoj um drže otvorenim, a ne suprotno jer, ako promislimo, najistaknutiji ljudi u povijesti čovječanstva bili su sanjari i imali su razvijenu maštu. Ljudska bića rezultat su prirodne adaptacije i evolucije koja traje više tisuća godina. Imamo u sebi sve one karakteristike koje su nam omogućile da preživimo, mijenjamo se i rastemo. Ovaj potencijal samo čeka da se ostvari.

Ipak, u zadnje vrijeme nameće se ideja da u središtu obrazovanja mora biti dijete, a samo obrazovanje izjednačava se s ispunjavanjem djetetovih potreba. U svijetu su nastale tzv. „slobodne škole" – škole u kojima djeca različitih uzrasta zajedno pohađaju nastavu. Škole su to u kojima ne postoje ocjene, kazne i nagrade. U njima nema ni separacije na bilo kojoj osnovi, a temelje se na stalnoj komunikaciji između odgajatelja, učenika i obitelji. Naglasak se stavlja na praćenje djetetova razvoja, poglavito emocionalnih problema, zrelosti, društvenosti, samostalnosti. Škola kao takva postaje ustanova otvorena prema novim iskustvima, običajima, zajednici.

U Hrvatskoj službeno postoje dvije „slobodne škole", u Karlovcu i u Istri, no one još nisu potpuno zaživjele zato što država odbija sufinancirati ovakav projekt, a i dozvole se čekaju godinama. Nadamo se da će se to promijeniti i da će škole napokon dobiti dozvolu za provođenje drugačijeg načina školovanja.

Zapitajte se jeste li zadovoljni s trenutnim obrazovnim sistemom? Želite li da vaše dijete jednog dana ide u bolju, zdraviju, sretniju, slobodniju školu? Svi skupa moramo se potruditi da ovaj projekt uspije i zato - pokrenimo se!

Za početak vam preporučamo da pogledate dokumentarni film „Pravo obrazovanje je zabranjeno". Nakon toga možete se obratiti postojećim školama ako ste voljni biti dio ovoga projekta.

Komentari na članak

Vezani članci

8. sjednica Rektorskog zbora

Održana 8. sjednica Rektorskog zbora

Sveučilište Sjever po prvi puta domaćin sjednice Rektorskog zbora

Sveučilište Sjever po prvi je puta, nakon dobivanja statusa osmog javnog sveučilišta u Hrvatskoj, bilo domaćin Rektorskom zboru.

Djetinjstvo

Iva Mikić

Neka nova (de)generacija

Roditelji stvore debila od djeteta. Debile ne stvara društvo. Društvo ih samo otkriva još više i širi taj debilizam.

Referendumsko pitanje

Matej Sunara

ZA obitelj, protiv ZAglupljivanja

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Donje Svetice 38, Zagreb

Svjetski dan učitelja

Na današnji dan

Svjetski dan učitelja i Dan Učiteljskog fakulteta u Zagrebu

Najbolji učitelj pokazat će ti gdje trebaš gledati, ali neće ti reći što trebaš vidjeti. – Alexandra K. Trenfor

Kravata oko Arene

Na današnji dan

Svjetski dan kravate

Na današnji dan diljem svijeta obilježava se dan jednog on najpoznatijih hrvatskih proizvoda, Svjetski dan kravate!