Omni media

Fake news – novotarija ili?

Donald Trump

Nije potrebno previše nekome „soliti pamet“ oko toga što su lažne vijesti jer svi znamo da su one alat za nanošenje štete osobama ili organizacijama, nerijetko u senzacionalističkom obliku. Lažne vijesti su se tijekom povijesti koristile su se u razne svrhe, a svoj pravi „boom“ proživljavaju s internetskim portalima i društvenim mrežama.

Fake news, fake news. U zadnje vrijeme čini nam se da je medijski prostor bombardiran tim terminom, kao da prije nije bilo lažnih vijesti. Zahvaljujući Donaldu Trumpu, fake news postao je sveprisutan izraz, bilo da se radi o njegovim tweetovima, o obraćanju CNN-ovom novinaru na press-konferenciji ili o demantiranju kontroverznih članaka o njegovoj prošlosti. I njegova Melania tužila je Daily Mail te američkog blogera Webstera Tarpleyja zbog napisa da je devedesetih radila kao prostitutka i tako upoznala svog sadašnjeg odabranika. Donald na ovaj način licemjerno etiketira sve medije koji ne pišu kako mu odgovara, iako su mu te iste lažne vijesti djelomice pomogle da postane el presidente. Moglo bi se u nedogled nabrajati u kojim je sve prigodama ponosno uzviknuo da je nešto fejkovito, no mi ćemo se sada baciti na, takorečeno, korijene fake newsa.

Fejkanja je otkako je i ljudi na planetu, a fake vijesti šire se na sve strane otkako je Gutenberg izumio tiskarski stroj 1439. godine. Tada je, logično, bilo teško potvrditi istinitost priče jer nije postojao koncept novinarske etike i objektivnosti. Primjerice, potres u Lisabonu 1755. godine bio je interpretiran kao božanska kazna svim grešnicima. Cijeli niz pamfleta koji su tvrdili da preživjeli mogu zahvaliti Djevici Mariji na poštedi od smrti potaknuo je prosvjetiteljskog filozofa Voltairea da napadne religijska objašnjenja za prirodne katastrofe te ga učinio borcem protiv vijesti s religijskom intonacijom. Dakako, ovo je samo jedan od primjera u moru takvih.

Znanstvena revolucija i prosvjetiteljstvo nisu zaustavili bujicu lažnih vijesti. Primjerice, prije Francuske revolucije pojavili su se u Parizu pamfleti koji su po prvi put otkrivali deficit vladinog budžeta koji je klizio prema bankrotu. Svaki od tih pamfleta dolazio je iz različitog političkog tabora, svaki je pokazivao drugačije brojke i svaki je krivio drugog ministra financija (povijest se ponavlja, zar ne?). S lažnim vijestima nastavilo se i u 19. stoljeću kada su u trendu bile rasističke vijesti. U Americi su tada gotovo sveprisutne bile priče o tome kako su se Afroamerikanci pretvarali u bijelce.

Senzacionalizam se, također, dosta dobro prodavao. Moderne novine došle su na scenu početkom 19. stoljeća, a neke su svoju odskočnu dasku imale baš u obliku lažnih vijesti. Tako novine The Sun svoj probitak na tržište 1830-ih mogu zahvaliti ponajviše seriji članaka Great Moon Hoax. Riječ je o seriji od šest članaka u kojima se tvrdilo kako postoji civilizacija na Mjesecu te da je to potvrdio Sir John Herschel, jedan od poznatijih astronoma toga doba.

Procvat žutog novinarstva odvija se krajem 19. stoljeća. U tom je razdoblju Joseph Pulitzer objavljivao pretjerane priče kako bi prodao novine, William Randolph Hearst u svom je listu Morning Journal objavljivao članke koji su zapalili iskru Španjolsko-američkog rata, rata kojem je povod bio neriješen status Kube 1898. godine. Period prije, a i nakon Španjolsko-američkog rata bio je obilježen rivalstvom između Pulitzera i Hearsta. Od spomenutih predvodnika žutog novinarstva, do Goebbelsove propagande za vrijeme Drugog svjetskog rata, svijet se tijekom dvadesetog stoljeća nagutao svakojakih laži, a u tom tonu nastavilo se i u digitalnoj eri. Zapravo, u puno boljem tonu jer je internet ipak platforma na kojoj svaka šuša može objaviti što god poželi.

Popularnost društvenih mreža, osobito Facebook News Feeda, pridonijela je lakšem širenju lažnih vijesti. Jedna analiza Buzzfeeda pokazuje kako je na Facebook News Feedu 20 top lažnih vijesti o predsjedničkim izborima 2016. bilo čitanije od 19 glavnih medija u SAD-u, što je pomalo zabrinjavajuće. Analiza je obuhvatila medijske objave u posljednja tri mjeseca predsjedničke kampanje, a rezultat je 8 711 000 shareova, reakcija i komentara na Facebooku koje su ostvarile stranice koje su kreirale lažne vijesti, dok je 19 internetskih stranica glavnih američkih medijskih kuća zaprimilo 7 367 000 shareova, reakcija i komentara. Među tim medijima nalaze se i Washington Post, New York Times, Huffington Post, itd. Zanimljivo je da je u spomenutoj Buzzovoj analizi najveći broj fake vijesti vezan uz promociju Trumpa i diskreditiranje Clintonice. Dobar dio tih priča plasirali su tinejdžeri iz Makedonije koji lansiranjem fejk priča povećavaju džeparac, a drugi dio pretežno dolazi od alt-right autora koji su skloni zastupanju krajnje desnih vrijednosti i koji odbijaju mainstream nacionalizam.

Fake news je nešto što postoji oduvijek i što će se i dalje koristiti kao, nekima korisno, oruđe za svrgavanje političkih oponenata ili u druge svrhe. Osim interesa političkih i drugih aktera, prepreku za uklanjanje fake newsa predstavljaju Google i Facebook koji svojim algoritmima filtriraju sadržaj ovisno o broju klikova.

Postavljaju se mnoga pitanja: Kako spriječiti fake vijesti? Trebaju li medijskoj publici novinari? Rade li novinari dobro svoj posao? Nemoguće je najednom uništiti sve izvore lažnih vijesti, no zato je na nama da malo udarimo glavom o zid, da se udarimo tavom u bulju ili što već preferirate te da promišljamo o tome što čitamo. I klišejić za kraj. Neka institucije rade svoj posao.

Foto: Screenshot/Buzzfeed

Komentari na članak

Vezani članci

Medijski susreti

Lica i glasovi koje pamtimo

VIDEO: Medijski susreti okupili legendarne spikere

– Kada danas pogledam, objašnjenje naše velike popularnosti leži u činjenici da smo mi s velikim poštovanjem ulazili u obitelji putem malih ekrana. – istaknula je „Željezna Lady“ na Medijskim susretima.

Politički leksikon/mediji

Cikus tribina "Politički leksikon"

Što se skriva iza liberalizacije medijskog tržišta?

Treća tribina u ciklusu "Politički leksikon" održava se 28. travnja. Rapravljat će se o novim mehanizmima pritiska na medije.

Anoreksija

Predavanja na PBF-u

Utjecaj okoline na sliku o savršenom izgledu prikazuje „Tjedan poremećaja hranjenja”

U „Tjednu poremećaja hranjenja na PBF-u” gostuje psihoterapeutkinja, nutricionistkinja, psihologinja i psihijatar koji će govoriti o utjecaju medija i pritisku okoline na sliku o sebi. Sudionicima će pričati o svom radu s oboljelima i prevenciji poremećaja hranjenja.

SAD

Fondacija John S. Knight

Traju prijave za novinarske stipendije na Sveučilištu Stanford u SAD-u

Fondacija JSK omogućuje studentima novinarstva da provedu devet mjeseci na Sveučilištu Stanford u SAD-u. Prijave traju do 1. prosinca.

Radionica PR

Za sve udruge i studente s projektima

Studentski.hr organizira radionicu o PR objavama i društvenim mrežama

Predstavnici portala Studentski.hr održat će radionicu o PR objavama za medije, o društvenim mrežama te o načinu komuniciranja s medijima, institucijama i akreditiranju pojedinaca.