Sajam stipendija i visokog obrazovanja: povećanje pristupa visokom obrazovanju kao ekonomska nužnost
Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji organizira Institut za razvoj obrazovanja već 11. godinu zaredom zagovara potrebu kontinuiranog unapređivanja pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine.
Sajam stipendija i visokog obrazovanja koji organizira Institut za razvoj obrazovanja već 11. godinu zaredom zagovara potrebu kontinuiranog unapređivanja pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine.
Ne mora se pristupati pitanju jednakih prilika u obrazovanju samo iz perspektive solidarnosti, jednakosti i društvene pravde. I ekonomskom logikom se lako može doći do zaključka da je nužno osigurati jednakost pristupa obrazovanju želimo li izaći iz ekonomske krize te razviti ekonomiju utemeljenu na znanju. Prema podacima OECD-a*, država bi trebala ulagati u povećanje pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine jer je prosječna stopa povrata za javna ulaganja u visoko obrazovanje po studentu 300-400%, s ukupnim neto profitom od 60 000 eura u korist države, za vrijeme trajanja životnog vijeka pojedinca.
Sajam stipendija i visokog obrazovanja, koji organizira Institut za razvoj obrazovanja (IRO) 13. listopada 2015. u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te 15. listopada 2015. na Sveučilištu u Rijeci zagovara već 11. godinu zaredom potrebu kontinuiranog unapređivanja pristupa visokom obrazovanju za sve društvene skupine.
Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je 2014. bilo 32,2% visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30 do 34 godine starosti, dok je prosjek EU-28 iznosio 37,9%. Europska unija postavila je za cilj da se do 2020. zemlje članice EU približe cilju od 40% visokoobrazovanih u dobnoj skupini od 30-34 godine starosti. Kreatori politika visokog obrazovanja suočavaju se s izazovom kako proširiti pristup visokom obrazovanju.
„Ako se uzme u obzir negativan demografski trend u Hrvatskoj, evidentno je da Hrvatska morati mora nastaviti s implementacijom konkretnih mjera kojima se aktivno potiče širenje pristupa visokom obrazovanju za društvene skupine koje tradicionalno ne sudjeluju ili koje pak imaju otežan pristup visokom obrazovanju” - ističe Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor IRO-a.
Pristup i uspjeh u studiju ne ovise samo o akademskim sposobnostima, već i o uvjetima studiranja koji se razlikuju između različitih društvenih skupina pojedinaca, pa su tako mogućnosti za uspješan upis i tijek studija veće za neke pojedince u odnosu na druge. To se posebno odnosi na studente čiji su roditelji završili samo osnovnoškolsko obrazovanje ili trogodišnje srednje škole te na studente čiji su roditelji nižeg imovinskog statusa.
Briga za socijalnu dimenziju studiranja važna je i kako bi se studentima pomoglo u pokrivanju značajnih ukupnih troškova studiranja. Ukupni semestralni troškovi studiranja po studentu u Hrvatskoj iznose u prosjeku 15 755 kn, odnosno 31 510 kn godišnje, prema podacima istraživanja EUROSTUDENTA iz 2011. godine Prema tom istraživanju, četiri od pet hrvatskih studenata oslanjalo se na obitelj za pokrivanje tih troškova, dok je oko 28% studenata primalo stipendiju. Prosječni iznos stipendije u Hrvatskoj je bio 807 kn mjesečno (4 035 kn po semestru), što je premalo za pokrivanje ukupnih troškova studija. U prosjeku semestralni troškovi školarina i upisnina iznosili su 2 816 kn, dok su troškovi života iznosili gotovo pet puta više: 12 939 kn. Više od polovice troškova života otpadalo je na smještaj studenata (3992 kn) te hranu i odjeću (3763 kn).
U zemljama OECD-a osoba s visokim obrazovanjem je u 2010. zaradila u prosjeku 67 posto više od osobe sa završenom srednjom školom. Država ostvaruje povrat uloženih sredstava kroz veći porez na dohodak visokoobrazovanih građana te kroz druge uštede. Visokoobrazovani žive dulje, vjerojatnije je da će glasati i skloniji su većoj podršci za ostvarivanje jednakih prava manjina. Visoko obrazovanje pomaže pojedincima da zadrže ili lakše promijene posao tijekom recesije te imaju pristup bolje plaćenim poslovima. Visoko obrazovanje stoga stvara dobrobit, i za zajednicu i za pojedinca. Spomenute teme bit će predmet izlaganja i diskusija na brojnim događanjima u okviru programa Sajma stipendija i visokog obrazovanja na kojima će sudjelovati nosioci politika, studenti, zaposlenici visokih učilišta i šira javnost.
Detaljnije informacije o Sajmu i program događanja dostupni su na web stranici Stipendije.info i na Facebook stranici Tražim stipendiju. Više o sajmu stipendija možete pročitati ovdje.
